Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Odlično
Kao novo
BANATSKO ARANĐELOVO
Majdan Rabe Siget Podlkanj
Autor: Miodrag Mendragić
398.str.
ilustr.
format 22 cm
Monografija
Svoje mesto među istaknutim meštanima Banatskog Aranđelova zaslužio je objavljivanjem monografije pod nazivom „Banatsko Aranđelovo“, 2002. godine.
Monografija - Miodrag MendragićNaime, pomenuta monografija nastala je kao plod višegodišnjeg upornog rada Miodraga Mendragića na istraživanju i prikupljanju građe iz oblasti istorije, geografije, etnologije i srodnih disciplina.
Činjenica da je Miodrag Mendragić prvi publikovao rad na temu prostora i naselja severnog Banata, koja do tada nije bila ozbiljnije eksploatisana, ukazuje na pionirski karakter monografije o Banatskom Aranđelovu.
Banatsko Aranđelovo (mađ. Oroszlámos), je naselje u opštini Novi Kneževac, u Severnobanatskom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 1398 stanovnika. Ovde se nalazi crkva Sv. Arhangela Mihaila i Gavrila u Banatskom Aranđelovu.
Prošlost[uredi | uredi izvor]
Oroslamoš je 1764. godine bio pravoslavna parohija Čanadskog protoprezvirata.[1]
Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da mesto Oroslamoš pripada Tamiškom okrugu, Čanadskog distrikta. Stanovništvo je bilo srpsko.[2] Kada je 1797. godine popisan pravoslavni klir tu su tri sveštenika. Parosi, pop Petar Nikolić (rukop. 1790) i pop Pavle Popović (1795) znaju srpski i rumunski jezik. Međutim, mladi đakon Petar Miladinović služi se samo srpskim jezikom.[3]
Oroslamoš je pomenut 1922. kada se navodi da se od 700 dobrovoljaca koji su dobili zemlju u ataru sela, zadržalo njih 40 a ostali su je prodali; izvesna konzorcija Betini-Borković je kupila stotine hektara zemlje.[4]
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Banatsko Aranđelovo živi 1372 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,7 godina (39,3 kod muškaraca i 44,1 kod žena). U naselju ima 631 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,72.
Stanovništvo u ovom naselju veoma je nehomogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.