pregleda

Jugoslovensko međuratno društvo u mreži vlasti


Cena:
800 din
Želi ovaj predmet: 3
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Beograd,
Beograd-Novi Beograd
Prodavac

superunuce (7267)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 11473

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2009.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Jugoslovensko međuratno društvo u mreži vlasti / Ljubomir Ž. Petrović

Beograd 2009. Tvrd povez, 267 strana.
Knjiga je nekorišćena (nova).
R18



Knjiga Jugoslovensko međuratno društvo u mreži vlasti, kroz proučavanje društvenog iskustva represije u Kraljevini SHS/Jugoslaviji između dva svetska rata, istražuje „... različita rešenja vlasti koja se vrši na različitim nivoima društva, u toliko raznovrsnim oblastima i oblicima prostiranja, u njihovim mehanizmima, u njihovim posledicama i u njihovim odnosima”...

Samo dve godine posle stvaranja države i pod utiskom uspešnih i propalih komunističkih revolucija u inostranstvu, jugoslovenski državni vrh se suočio sa strahom od nasilne
smene vlasti. Dragoljub Jovanović, pristrastan i politizovan hroničar svog vremena, svedočio je da se 1920. godine zbog komunista navodno pomišljalo na „... raspuštanje parlamenta, na vojnu diktaturu i preke sudove”, ali nije naveo koji su se ljudi opredeljivali za autoritarne metode borbe, pa je utisak o spremnosti sistema za borbu svim sredstvima bio više ideološki motivisan nego što je to bilo u stvarnosti. Sa druge strane, politički uspesi komunista na opštinskim izborima u Srbiji 1920. i sukobi vojske i žandarmerije sa hrvatskim seljacima stvorili su psihozu iščekivanja revolucije sa nacionalnim ili socijalnim predznakom. Drugi savremenik, Milan Stojadinović, kasnije je tvrdio da su Hrvati, odbijanjem da učestvuju u radu Ustavotvorne skupštine, „...obeležili svoj stav, ne opozicije prema jednoj odredenoj vladi u Beogradu, nego prema samoj državi. Tek što su bili ušli u političku zajednicu sa Srbima i Slovencima, oni su je počeli da ruše i da traže svoju zasebnu, hrvatsku republiku.” Barijere nepoverenja i odsustva poznavanja sukobljenih različitih političkih mentaliteta, kao i psihoza rata u postepenom nestajanju, olakšale su primenu represije prema političkim oponentima.

Knjiga koja se nalazi pred čitaocem bavi se aspektima koji do sada nisu ulazili u fokuse istraživača represije, vlasti i moći. Iskustvo društvenih slojeva i društvenih grupa sa represijom i vlastima u uslovima vladavine demokratskih principa dragoceno je zbog proučavanja socijalnih aspekata kontinuiteta politike zaštite države u uslovima diktature kralja Aleksandra I Karađorđevića, ograničenih političkih sloboda posle njegovog ubistva, pa i revolucionarne smene vlasti u Drugom svetskom ratu. Svi naredni režimi delimično su počivali na iskustvima stečenim u prvoj deceniji postojanja jugoslovenske države.
Iz predgovora





Sadržaj:
UVODNE NAPOMENE
Glava I
: PRAVNA LEGITIMIZACIJA REPRESIVNE MOĆI U KRALJEVINI SHS
Glava II: TEHNOLOGIJA DRŽAVNOGAADZORA NAD STRANCIMA

Glava III: ANATOMIJA SITNIH NEPOKORNOSTI
Glava IV
: TAOCI POLITIZOVANE PROFESIJE

Glava V
: OTPORNOST DRUŠTVENIH PREDRASUDA

ZAKLJUČAK

CONCLUSION

IZVORI I LITERATURA
BELEŠKA O AUTORU













Ovde unesite uslove koji su specifični za vas kao prodavca:
kako da se izvrši uplata,
kada i gde je lično preuzimanje ako ga nudite i sl.
Jednom uneti uslovi prodaje su isti na svim predmetima.č

Predmet: 76817893
Jugoslovensko međuratno društvo u mreži vlasti / Ljubomir Ž. Petrović

Beograd 2009. Tvrd povez, 267 strana.
Knjiga je nekorišćena (nova).
R18



Knjiga Jugoslovensko međuratno društvo u mreži vlasti, kroz proučavanje društvenog iskustva represije u Kraljevini SHS/Jugoslaviji između dva svetska rata, istražuje „... različita rešenja vlasti koja se vrši na različitim nivoima društva, u toliko raznovrsnim oblastima i oblicima prostiranja, u njihovim mehanizmima, u njihovim posledicama i u njihovim odnosima”...

Samo dve godine posle stvaranja države i pod utiskom uspešnih i propalih komunističkih revolucija u inostranstvu, jugoslovenski državni vrh se suočio sa strahom od nasilne
smene vlasti. Dragoljub Jovanović, pristrastan i politizovan hroničar svog vremena, svedočio je da se 1920. godine zbog komunista navodno pomišljalo na „... raspuštanje parlamenta, na vojnu diktaturu i preke sudove”, ali nije naveo koji su se ljudi opredeljivali za autoritarne metode borbe, pa je utisak o spremnosti sistema za borbu svim sredstvima bio više ideološki motivisan nego što je to bilo u stvarnosti. Sa druge strane, politički uspesi komunista na opštinskim izborima u Srbiji 1920. i sukobi vojske i žandarmerije sa hrvatskim seljacima stvorili su psihozu iščekivanja revolucije sa nacionalnim ili socijalnim predznakom. Drugi savremenik, Milan Stojadinović, kasnije je tvrdio da su Hrvati, odbijanjem da učestvuju u radu Ustavotvorne skupštine, „...obeležili svoj stav, ne opozicije prema jednoj odredenoj vladi u Beogradu, nego prema samoj državi. Tek što su bili ušli u političku zajednicu sa Srbima i Slovencima, oni su je počeli da ruše i da traže svoju zasebnu, hrvatsku republiku.” Barijere nepoverenja i odsustva poznavanja sukobljenih različitih političkih mentaliteta, kao i psihoza rata u postepenom nestajanju, olakšale su primenu represije prema političkim oponentima.

Knjiga koja se nalazi pred čitaocem bavi se aspektima koji do sada nisu ulazili u fokuse istraživača represije, vlasti i moći. Iskustvo društvenih slojeva i društvenih grupa sa represijom i vlastima u uslovima vladavine demokratskih principa dragoceno je zbog proučavanja socijalnih aspekata kontinuiteta politike zaštite države u uslovima diktature kralja Aleksandra I Karađorđevića, ograničenih političkih sloboda posle njegovog ubistva, pa i revolucionarne smene vlasti u Drugom svetskom ratu. Svi naredni režimi delimično su počivali na iskustvima stečenim u prvoj deceniji postojanja jugoslovenske države.
Iz predgovora





Sadržaj:
UVODNE NAPOMENE
Glava I
: PRAVNA LEGITIMIZACIJA REPRESIVNE MOĆI U KRALJEVINI SHS
Glava II: TEHNOLOGIJA DRŽAVNOGAADZORA NAD STRANCIMA

Glava III: ANATOMIJA SITNIH NEPOKORNOSTI
Glava IV
: TAOCI POLITIZOVANE PROFESIJE

Glava V
: OTPORNOST DRUŠTVENIH PREDRASUDA

ZAKLJUČAK

CONCLUSION

IZVORI I LITERATURA
BELEŠKA O AUTORU













76817893 Jugoslovensko međuratno društvo u mreži vlasti

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.