Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2004.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Avtobiografija protosinđela Kirila Cvjetkovića i njegovo stradanje za pravoslavlje / priredio Dimitrije Ruvarac
Fototipsko izdanje.
Fototipsko izdanje priredio za štampu i napisao pogovor: Goran Maksimović
Herceg Novi 2004. Tvrd povez, ćirilica, VI + 287 strana.
Knjiga je odlično očuvana.
V7
Autobiografija protosinđela Kirila Cvjetkovića je vredan istorijski izvor, koji svedoči o borbi pravoslvnog naroda protiv unijaćenja na prostoru Dalmacije. Sam autor, kojeg su pravoslavni Rumuni iz Temišvarske oblasti davno uvrstili među svetitelje, našoj čitalačkoj publici je gotovo nepoznat.
`Među velikim i značajnim ličnostima srpskog XIX vijeka, sudbina i djelo protosinđela Kirila Cjetkovića, izdvaja se kao uzvišeni primjer moralne postojanosti, nepokolebljive nacionalne svijesti, te žrtvene predanosti pravoslavnoj ideji i vjeri. Bio je to, po tačnim riječima bokeljskog istoriografa i hroničara Toma K. Popovića, „Blažene duše čovjek, koji je u dvadeset i četiri godine, tri mjeseca i tri dana tamnovanja za svoju vjeru, okušao, što no se u pjesmama pjeva, i tamnicu tamnu, i na rukama negve do lakata i na nogama teške lisičine”. Rođen je 1791. godine u znamenitoj svešteničkoj porodici Cvjetkovića u Baošiću, a kršten je 15. septembra u baošićkoj crkvi Svetoga oca Nikolaja, imenom Konstantin, o čemu se i danas u ovoj bogomolji čuva prikladni natpis: „Ovdje je kršten Kiril Cvjetković 1791. god. Na uspomenu tolike slave zahvalni mu zemljaci ovu polzu postaviše 1899. god.”. Glavni izvor za uspostavljanje životopisa Kirila Cvjetkovića jeste njegova Avtobiografija, koju je ispisivao u zatvorima Austrougarske monarhije, a koja je zatim iz rukopisa štampana 1898. godine trudom zemunskog paroha, protojereja Dimitrija Ruvarca.`