Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Godina izdanja: Tv
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Sto i pedeset godina od smrti Lasla Karačonjija Beodranskog autor priča priču o ovom torontalskom velikom županu kroz više od devedeset dokumenata. U pitanju su novinski napisi nemačkih listova i njihov verni prevod, ali i napisi iz srpskih listova da bi se stekla objektivna istorijska slika. Autor je znalački kontroverznu istorijsku ličnost stavio u istorijski kontekst.
prof. dr Aleksandar Kasaš
(iz recenzije)
Knjiga „Laslo Karačonji i njegovo doba: Torontalska biografija u svetlu novinskih natpisa 1854–1869.“ istoričara dr Filipa Krčmara vredno je ostvarenje u najboljoj tradiciji kritičke istoriografske škole. Posle dugo vremena reč je o jednom od najvažnijih profesionalnih doprinosa istoriji Novog Miloševa u kome je svoj posed imao torontalski veliki župan Laslo Karačonji Beodranski. Ipak, monografija Filipa Krčmara svojim istraživačkim dometima značajno prevazilazi lokalnu ili zavičajnu istoriju i saznajnim rezultatima predstavlja važan prilog proučavanju istorije Habzburške monarhije. Istraživati i pisati biografiju najznačajnijeg predstavnika doma Karačonji značilo je biti dobar poznavalac i dati važan doprinos istraživanju istorije Banata i Ugarske u postrevolucionarnoj epohi druge polovine 19. veka. Briljantan poznavalac habzburške i evropske istorije 19. veka, Filip Krčmar se i pre ove knjige potvrdio kao pouzdan istraživač i u srpskoj istoriografiji nepreveziđeni poznavalac istorije Torontalske županije. Navedena monografija o Laslu Karačonjiju je samo jedan rukavac njegovih opsežnijih istraživanja.
Vizuelno odlično opremljena, stilski besprekorno napisana, knjiga „Laslo Karačonji i njegovo doba”, autora dr Filipa Krčmara, predstavlja hvale vredan i u srpskoj istoriografiji redak istraživački i interpretativni iskorak u proučavanju istorije Habzburške monarhije. Praveći balans i sintezu makroistorije i mikroistoije, uklapajući Banat u šire tokove evropske i habzburške istorije, Krčmar je dao ne samo istraživački, već i metodološki uzor u istraživanju prošlosti 19. veka na ovim prostorima. Srpska istoriografija je u Krčmaru i do sada imala savesnog i pouzdanog istraživača, ali je knjigom o Laslu Karačonjiju i Banat u 19. veku dobio svoga najrelevantnijeg proučavaoca na zadovoljstvo naučne javnosti, ali i šire čitalačke publike zainteresovane za kritički utemeljenu i metodološki proverljivu sliku (o) prošlosti.
dr Milivoj Bešlin
(iz recenzije)
Filip Krčmar (Zrenjanin, 28. decembar 1984) srpski je istoričar.
Biografija
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zrenjaninu. Diplomirao je na odseku za istoriju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu 2008. godine, gde je završio master studije 2010. godine i doktorirao 2016. godine sa disertacijom Torontalska županija 1860-1918.[1]
Oblast naučnog istraživanja su mu zavičajna istorija i istoriografija Banata, istorija Zrenjanina, kulturna istorija Habzburške monarhije i istorija podunavskih Švaba. Pored zaposlenja u Istorijskom arhivu u Zrenjaninu, član je Društva za proučavanje Jugoistočne Evrope u 18. veku iz Graca i Komisije za istoriju i kulturu Nemaca Jugoistočne Evrope iz Tibingena.
Autor je više stalnih postavki i tematskih izložbi, kao i više desetina bibliografskih jedinica (monografije, priručnici, katalozi, članci, rasprave, prikazi itd).