Cena: |
Želi ovaj predmet: | 5 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Stari grad, Beograd-Stari grad |
Godina izdanja: 2020
ISBN: 978-953-8307-13-3
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
RADOSLAV M. GRUJIĆ
APOLOGIJA SRPSKOG NARODA U HRVATSKOJ I SLAVONIJI
PAKRAČKA EPARHIJA - istorijsko-statistički pregled
Izdavač - Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Zagreb
Godina - 2020
550 strana
24 cm
Edicija - Djela Radoslava Grujića
ISBN - 978-953-8307-13-3
Povez - Tvrd
Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja
SADRŽAJ:
APOLOGIJA SRPSKOG NARODA U HRVATSKOJ I SLAVONIJI
Poreklo srpskoga naroda u Hrvatskoj i Slavoniji
-Kakove je vere autohtoni narod u Hrvatskoj i Slavoniji?
-Kakove je narodnosti narod u Bosni?
-Kakove su narodnosti takozvani Vlasi u Hrvatskoj i Slavoniji
Srpska naselja u Hrvatskoj i Slavoniji
Nacionalna svest Srpskoga naroda u Hrvatskoj i Slavoniji
Srpski jezik i srpsko pismo
Srpska narodna crkva
Srpska narodna škola
Dva posebna nacionalna obeležja srpskoga naroda u Hrvatskoj i Slavoniji
Zaključak
ČEDOMIR VIŠNJIĆ - Apologija, zauvijek
PAKRAČKA EPARHIJA - istorijsko-statistički pregled
Teritorij
Srpska naselja po Slavoniji
Požeška eparhija
Marčanska eparhija
Severinska eparhija
Pakračka eparhija
Statistički pregled Pakračke eparhije od 1702. do 1929. god
ALEKSANDRA KUČEKOVIĆ - Pakračka eparhija Radoslava Grujića
`Školovao se u rodnom mestu a bogosloviju je 1899. godine završio u Sremskim Karlovcima. Odmah po završetku bogoslovije rukopoložen je za sveštenika i postavljen za parohisjkog pomoćnika pri hramu Svete trojice u Zemunu. Starešina hrama za vreme Grujićevog službovanja bio je prota Dimitrije Rurarac. Nakon položenih dodatnih ispita postavljen je za profesora katihetu u Velikoj gimnaziji u Bjelovaru 1904. i na ovom mestu je ostao do 1914. godine. U Bjelovaru je počeo da prikuplja građu o srpskoj istoriji u Slavonijii širom Ugarske. U ovom periodu je završio studije prava u Beču (1908). Filozofske nauke studirao je u Zagrebu gde je diplomirao 1911. godine. Na istom fakultetu je 1919. i doktorirao. I pored profesionalnih obaveza u ovom peirodu je napisao i objavio 69 radova. Značajem se ističe Apologija srpskog naroda u Hrvatskoj i Slavoniji i njegovih glavnih obeležja (1909). Rad je bio koncipiran kao odgovor državnom tužiocu na procesu protiv pedeset trojice Srba poznatom kao veleizdajnički proces. Po početku Prvog svetskog rata zatvoren je kao veleizdajnik. Pušten je naredne 1915. godine, jedno vreme se nalazio u kućnom pritvoru a zatim je premešten u Gospić. Posle dve godine vraćen je u Bjelovar. Nakon završetka Prvog svetskog rata predavao je u Beogradu u Drugoj gimnaziji a zatim u Bogosloviji Sveti Sava. Godine 1920. izabran je za profesora nacionalne istorije na Filozofskom fakultetu u Skoplju. Period života u Skoplju je najintenzivniji period njegovog naučnog stvaralaštva. U dva navrata bio je dekan fakulteta u Skoplju (1930—1933. i 1935—1937). Osnovao je Skopsko naučno društvo kome je predsedavao od 1921. do 1937. godine. Pokrenuo je 1925. Glasnik skopskog naučnog društva koji je ubrajan među najznačajnije publikacije u objasti društvenih i istorijskih nauka u međuratnoj jugoslovenskoj državi. Osnivač je Muzeja Južne Srbije u Skoplju čiji je upravnik bio od 1921. do 1937. godine. Na poziv crkvenih vlasti dolazi 1937. u Beograd gde je postvaljen za redovnog profesora istorije Srpske pravoslavne crkve na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu. U Beogradu je radio na obnavljanju Muzeja Srpske crkve u Konaku kneginje Ljubice. Izabran je za dopisnog člana SANU 1939. Bio je i redovni član Matice srpske, hrvatske i slovenčke i počasni član Studentskog istorijskog društva u Beogradu kao i saradnik Srpskog geografskog društva i Jugoslovenskog istorijskog društva u Beogradu.
Za vreme Druog svetskog rata radio je na zbrinjavanju srpskih izbeglica kao i na očuvanju spomenika srpske pravoslavne crkve. Prema nalozima Srpske crkve 1942. radio je na prenošenju moštiju kneza Lazara, cara Stefana Uroša u kneza Stefana Štiljanovića iz fruškogorskih manastira u beogradsku Sabornu crkvu. Po završetku rata radio je na identifikaciji i vraćanju umetničkih predmeta koji su na teritoriji NDH opljačkani iz srpskih crkava i manastira.`
Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.