| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 4 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | BEX Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2007.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Beograd 2007. Mek povez sa klapnama, ćirilica, 211 strana
Na predlistu potpis autora (autogram).
Knjiga je odlično očuvana.
R11
Knjiga „Šta će u Splitu Sveti Sava”, autora Veljka Đurića Mišine, predstavlja intrigantno istoriografsko istraživanje koje se bavi sudbinom pravoslavnog nasleđa u Dalmaciji, sa posebnim fokusom na podizanje (i rušenje) hrama Svetog Save u Splitu.
Knjiga prati ideju o izgradnji pravoslavnog hrama u Splitu koja se javila u periodu između dva svetska rata (Kraljevina Jugoslavija). Autor objašnjava da taj poduhvat nije bio samo verski, već i duboko politički i nacionalni simbol tadašnjeg nastojanja da se učvrsti jugoslovensko jedinstvo i prisustvo srpskog kulturnog identiteta na Jadranu.
Glavni deo narativa fokusiran je na samu crkvu čija je gradnja započeta tridesetih godina 20. veka. Crkva je projektovana u monumentalnom stilu, a u njeno podizanje bili su uključeni ugledni intelektualci i tadašnja država.
Autor dokumentuje proces propadanja i konačnog uklanjanja ostataka hrama. On analizira kako su se smene režima (NDH, a kasnije i komunistička Jugoslavija) odnosile prema ovom objektu.
Naslov knjige je provokativan i zapravo je citat ili parafraziranje pitanja koja su se često čula u lokalnoj sredini. Autor kroz ovo pitanje analizira:
• Verske odnose: Odnose između Srpske pravoslavne crkve i Katoličke crkve u Dalmaciji.
• Identitetska pitanja: Kako su splitski Srbi (ali i Srbi u Dalmaciji generalno) doživljavali sebe i kako su bili prihvaćeni.
• Političke promene: Kako su ideologije 20. veka oblikovale urbanizam i kulturno sećanje Splita.
Veljko Đurić Mišina je istoričar poznat po svom radu na istraživanju istorije Srpske pravoslavne crkve, stradanja Srba u 20. veku i delovanju NDH. Njegov stil je dokumentaristički, oslonjen na arhivsku građu, ali često prožet jasnim stavovima o nacionalnoj istoriji.
»Srpska pravoslavna crkva je jedan od stubova Srpstva i srpskog naroda i kao takva, podložna je napadima s raznih strana.
Napad na Crkvu predstavlja udar na temelj srpske civilizacije. Ostaje otvoreno pitanje da li odbrana od takvih udara, koji su puni laži, neutemeljenih i krivotvorenih činjenica, zaslužuje odgovore. Isto tako, ostaje pitanje da li će lažne tvrdnje ponovljene bezbroj puta jednom postati istinom!
U tom kontekstu može se sagledavati zašto su hrvatski povjesničari, kao i publicisti raznih profila, više pažnje posvetili Srpskoj pravoslavnoj crkvi nego Rimokatoličkoj u XX vijeku. To je politika u kojoj se napada nevinija strana!«
Sadržaj:
Pregovor
OD IDEJE DO ZIDOVA
1.1. Vrijeme borbe za lokaciju i dozvole za gradnju
1.2. Vrijeme gradnje
OD ZIDOVA DO KROVA
2.1. Vrijeme sastanaka i pisama
2.2. Nova obećanja
2.3 Prijedlog o rušenju
2.4. Zahtjev za zakrovljenje
2.5. Početak napada
2.6. Novi sastanci
2.7. Lažna nada
28. Uvod u rat
IZVORI I LITERATURA
ILUSTRACIJE