pregleda

Srpska priča - sećanja iz rata i revolucije 1941-1945


Cena:
1.299 din
Želi ovaj predmet: 3
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Rakovica,
Beograd-Rakovica
Prodavac

gutinjo61 (5617)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 14622

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 2021.
ISBN: 978-86-519-2186-8
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

U izdanju Službenog glasnika objavljena su sećanja Aleksandra M. Miloševića pod nazivom Srpska priča – Sećanje iz rata i revolucije 1941-1945., koja je za štampu priredio istoričar Nemanja Dević. Ne bez razloga knjiga „Sećanja“ oficira vojske Kraljevine Jugoslavije, ratnog komandanta Lepeničke brigade, 2. Šumadijskog korpusa, Zapadnomoravske grupe korpusa, 6. jurišnog korpusa i načelnika štaba Šumadijskih korpusa JVuO, izazvala su priličnu pažnju javnosti jer se radi o svedočenju poverljivog saradnika generala Mihailovića i o svedoku ključnih ratnih zbivanja započetih njegovim nepriznavanjem kapitulacije aprila 1941. pa sve do njegovog bekstva iz Jugoslavije juna 1946.
Objavljivanjem zaostavštine majora Aleksandra Miloševića, u prvom redu njegovih memoara i beleški sa kompletiranjem pređašnjih i novih saznanja o njemu i njegovom delovanju priređivač je uspeo da sklopi mozaik o jednom istovremeno burnom i tragičnom periodu srpske istorije i kao retko ko sa toliko mere i osećaja, a opet sa potrebne distance, koja ni jednog trenutka nije narušena, uspeo da prikaže sve ono što je važno za razumevanje međuratnog, ratnog i poratnog vremena, viđenog očima direktnog učesnika – svedoka, kakav je bio major Aleksandar Aca Milošević.
Pred čitaocem kao na filmskoj traci proleću događaji i ličnosti, koje i sam major Milošević opisuje ne retko sa dozom kritike i samokritike, ponavljajući “da mi ne možemo pisati istoriju” I da to može učiniti samo onaj koji ima sve u rukama, a to je uvek i samo delo budućnosti. “Mi možemo dati podatke za istoriju, pišući samo o onome u čemu smo bili svedoci.”
Milošević se, bar kada je reč o ratu, seća događaja aprilskog rata, čina nepriznavanja kapitulacije, početka organizacije ustaničke mreže, prvog odlaska na Ravnu goru, povezivanja sa pukovnikom Mihailovićem, početka građanskog rata, komunističkih likvidacija, ali i onih učinjenih od strane pripadnika JVuO, okupljanja i organizovanja jedinica JVuO, sukoba sa neprijateljem, borbi sa partizanima, ulaska Crvene armije u Srbiju, odlaska iz Srbije, razlaza u Bosni, bosanske golgote, Zelengore, ilegale i bekstva iz Jugoslavije. Milošević dosta pažnje posvećuje ličnostima, običnim ljudima, saborcima, komandantima i ne libeći se da ih često kritikuje i prikaže u pravom svetlu, onako kako ih je on video, a vrlo retko je grešio.
Miloševićeva sećanja i njegova prepiska, kojoj priređivač posvećuje posebnu pažnju i daje na važnosti, između ostalog, oslikava i karaktere mnogih važnih ličnosti u pokretu u kojem je do kraja svog života i srcem i dušom pripadao. Njegove beleške o ponašanju komandanta “Gorske garde”, potpukovnika Nikole Kalabića dovoljno govore da je Milošević kritički gledao na ljude I događaje tog vremena. On je gajio i uverenje “da je Kalabić upotrebljen u Čičinom hvatanju” što je isticao i u pismima prijateljima, podvlačeći da je i Moljević to znao jer mu je Draža, tokom suđenja to lično saopštio.
Interesantan je jedan njegov opis susreta sa Kalabićem jula meseca 1945., u rejonu sela Jablanice, na obroncima Zlatibora u koje je major Milošević pristigao sa svojom grupom posle katastrofe na Zelengori i gde se sa svojom pratnjom već neko vreme nalazio Nikola Kalabić. Njegovo nadmeno ponašanje samo je upotpunilo sliku o čoveku koji nešto kasnije“nije izabrao put bezuslovne odanosti i požrtvovanja.”U svakom slučaju istorija je bogatija za jedno svedočenje koje nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Ni ljude od struke, ni zaljubljenike u istoriju, ni one koji baštine Ravnogorsku ideju, ali ni one koji su u Drugom svetskom ratu i posle njega bili nasuprot majora Miloševića i njegovih saboraca.
Priređujući ove rukopise za štampu Nemanja Dević nije mogao ni slutiti da će nam podariti jednu vrednu knjigu svedočenja o jednom vremenu i ljudima koji su ostavili duboke tragove u srpskoj istoriji XX veka.

✰Izdavač: Službeni glasnik, 2021.
✰Povez: tvrdi, 474 strane
✰Nepodvlačena, nema posvetu, pečat izdavača, fotografije, mape, faksimili, težina 820 grama

1.Lično preuzimanje je moguće za Beograd, kod Beograđanke (pored fontane) od ponedeljka do petka u 16h. uz dogovor bar dan ranije i kod Maxi-ja na Kanarevom brdu svakog dana posle 18h.
2.Slanje pouzećem (Postekspresom) i kao CC paket samo posle uplate na račun za iznos predmeta, poštarinu plaćate kuriru.
3.Komunikacija Kupindo porukama.
4.Kupac plaća poštarinu (tiskovinu).
5.Cene preporučene tiskovine (knjige i časopisi), najpovoljniji način slanja, knjiga stiže na kućnu adresu za 1-3 dana.Poštar ne kontaktira primaoca telefonom
- od 51 do 100gr. - 137 din.
- 101 - 250gr. - 138 din.
- 251 - 500gr. - 169 din.
- 501 - 1000gr. - 180 din.
- 1001 - 2000gr. - 211 din.
Preko 2kg. samo kao paket.
6.Za iznos preko 3.000 din. besplatna poštarina (u Srbiji, ne važi za Postekspres).
7.Račun je kod banke Inteza.
8.Ne šaljem van Srbije.
Pogledajte i ostale aukcije:
http://www.limundo.com/Clan/gutinjo61/SpisakAukcija
http://www.kupindo.com/Clan/gutinjo61/SpisakPredmeta

Predmet: 75562009
U izdanju Službenog glasnika objavljena su sećanja Aleksandra M. Miloševića pod nazivom Srpska priča – Sećanje iz rata i revolucije 1941-1945., koja je za štampu priredio istoričar Nemanja Dević. Ne bez razloga knjiga „Sećanja“ oficira vojske Kraljevine Jugoslavije, ratnog komandanta Lepeničke brigade, 2. Šumadijskog korpusa, Zapadnomoravske grupe korpusa, 6. jurišnog korpusa i načelnika štaba Šumadijskih korpusa JVuO, izazvala su priličnu pažnju javnosti jer se radi o svedočenju poverljivog saradnika generala Mihailovića i o svedoku ključnih ratnih zbivanja započetih njegovim nepriznavanjem kapitulacije aprila 1941. pa sve do njegovog bekstva iz Jugoslavije juna 1946.
Objavljivanjem zaostavštine majora Aleksandra Miloševića, u prvom redu njegovih memoara i beleški sa kompletiranjem pređašnjih i novih saznanja o njemu i njegovom delovanju priređivač je uspeo da sklopi mozaik o jednom istovremeno burnom i tragičnom periodu srpske istorije i kao retko ko sa toliko mere i osećaja, a opet sa potrebne distance, koja ni jednog trenutka nije narušena, uspeo da prikaže sve ono što je važno za razumevanje međuratnog, ratnog i poratnog vremena, viđenog očima direktnog učesnika – svedoka, kakav je bio major Aleksandar Aca Milošević.
Pred čitaocem kao na filmskoj traci proleću događaji i ličnosti, koje i sam major Milošević opisuje ne retko sa dozom kritike i samokritike, ponavljajući “da mi ne možemo pisati istoriju” I da to može učiniti samo onaj koji ima sve u rukama, a to je uvek i samo delo budućnosti. “Mi možemo dati podatke za istoriju, pišući samo o onome u čemu smo bili svedoci.”
Milošević se, bar kada je reč o ratu, seća događaja aprilskog rata, čina nepriznavanja kapitulacije, početka organizacije ustaničke mreže, prvog odlaska na Ravnu goru, povezivanja sa pukovnikom Mihailovićem, početka građanskog rata, komunističkih likvidacija, ali i onih učinjenih od strane pripadnika JVuO, okupljanja i organizovanja jedinica JVuO, sukoba sa neprijateljem, borbi sa partizanima, ulaska Crvene armije u Srbiju, odlaska iz Srbije, razlaza u Bosni, bosanske golgote, Zelengore, ilegale i bekstva iz Jugoslavije. Milošević dosta pažnje posvećuje ličnostima, običnim ljudima, saborcima, komandantima i ne libeći se da ih često kritikuje i prikaže u pravom svetlu, onako kako ih je on video, a vrlo retko je grešio.
Miloševićeva sećanja i njegova prepiska, kojoj priređivač posvećuje posebnu pažnju i daje na važnosti, između ostalog, oslikava i karaktere mnogih važnih ličnosti u pokretu u kojem je do kraja svog života i srcem i dušom pripadao. Njegove beleške o ponašanju komandanta “Gorske garde”, potpukovnika Nikole Kalabića dovoljno govore da je Milošević kritički gledao na ljude I događaje tog vremena. On je gajio i uverenje “da je Kalabić upotrebljen u Čičinom hvatanju” što je isticao i u pismima prijateljima, podvlačeći da je i Moljević to znao jer mu je Draža, tokom suđenja to lično saopštio.
Interesantan je jedan njegov opis susreta sa Kalabićem jula meseca 1945., u rejonu sela Jablanice, na obroncima Zlatibora u koje je major Milošević pristigao sa svojom grupom posle katastrofe na Zelengori i gde se sa svojom pratnjom već neko vreme nalazio Nikola Kalabić. Njegovo nadmeno ponašanje samo je upotpunilo sliku o čoveku koji nešto kasnije“nije izabrao put bezuslovne odanosti i požrtvovanja.”U svakom slučaju istorija je bogatija za jedno svedočenje koje nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Ni ljude od struke, ni zaljubljenike u istoriju, ni one koji baštine Ravnogorsku ideju, ali ni one koji su u Drugom svetskom ratu i posle njega bili nasuprot majora Miloševića i njegovih saboraca.
Priređujući ove rukopise za štampu Nemanja Dević nije mogao ni slutiti da će nam podariti jednu vrednu knjigu svedočenja o jednom vremenu i ljudima koji su ostavili duboke tragove u srpskoj istoriji XX veka.

✰Izdavač: Službeni glasnik, 2021.
✰Povez: tvrdi, 474 strane
✰Nepodvlačena, nema posvetu, pečat izdavača, fotografije, mape, faksimili, težina 820 grama
75562009 Srpska priča - sećanja iz rata i revolucije 1941-1945

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.