Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Lepo očuvano
Korice kao na slikama
Dr Milan Prelog
Milan Prelog: Povijest Bosne u doba Osmanlijske vlade, I. dio (1463 – 1739)
Izdavač i godina: Naklada J. Studničke i druga, Sarajevo, 1924
Milan Prelog (Zagreb, 8. veljače 1879. – Zagreb, 24. prosinca 1931.), jugoslavenski povjesničar i prevoditelj.
Sadržaj
1 Životopis
2 Nepotpun popis djela
3 Izvori
4 Vanjske poveznice
Životopis[uredi | uredi kod]
Milan Prelog rodio se u Zagrebu 1879. godine. Otac je hrvatskoga nobelovca Vladimira Preloga i povjesničara umjetnosti Milana Preloga[1], te djed informatičara i diplomata Nenada Preloga. Osnovnoškolsko obrazovanje stekao je u Zagrebu gdje je i maturirao 1896. godine. Studij povijesti završio u Pragu gdje je i doktorirao 1900. godine. Bio je profesorom na gimnazijama u Sarajevu i Osijeku. Profesorom opće povijesti srednjeg i novog vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bio je od 1922. do 1926. godine.[2] Dio je karijere proveo u Makedoniji, gdje je također bio profesorom opće povijesti srednjeg vijeka na Filozofskom fakultetu u Skoplju od 1927. do 1931. godine.
Umro je u Zagrebu 24. prosinca 1931. godine od posljedica ozljede koju je zadobio 8. studenoga 1931. godine, na biralištu, padom na klizavim drvenim stubama jedne skopske osnovne škole.
Nepotpun popis djela[uredi | uredi kod]
Boje Chorvatů s Benátčany za národní dynastie, (Borbe Hrvata s Mlečanima za narodne dinastije), Prag, 1900.
Povijest Bosne od najstarijih vremena do propasti Kraljevstva, Sarajevo, 1912.
Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, I–II, Sarajevo, 191?, (prijetisak 1. izd., Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, Fortuna d.o.o., Zagreb, 2009.)
Repetitorij povijesti Austro-Ugarske monarhije, Sarajevo, 1907.
Repetitorij povijesti Srba, Hrvata i Slovenaca, Zagreb, 1923.
Strossmayerova čitanka, Zagreb, 1924.
Istorijski portreti i članci, Beograd, 1926.
Istorija slobodnog zidarstva, Zagreb, 1929.
Pout Slovanů do Moskvy roku 1867, Prag, 1931.
Istorija Bosne i Hercegovine u doba turske vlasti