Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1997
Autor: Domaći
Jezik: Srpski i Engleski
Polovna knjiga, izuzetno očuvana, kao nova.
Izdavač: Beogradski sajam - Beograd,
1997. god.
Broširan povez, 21X23 cm.
120 str. Ilustracije crno-bele i u boji
Preteča preduzeća Beogradski sajam bilo je Društvo za priređivanje sajma, formirano 1923. godine. U to vreme i Ljubljana i Zagreb imali su svoj Sajam, dok ga Beograd, kao prestonica Kraljevine, nije imao. Postojao je problem adekvatne lokacije, ali povezivanjem Zemuna sa Beogradom i izgradnjom Mosta kralja Aleksandra stvoreni su preduslovi da se i taj problem reši. Godine 1937. na levoj obali Save, na prostoru danas poznatom kao Staro sajmište, izgrađen je sajamski kompleks sa 26 paviljona različite namene i vlasništva, a izlagačima je na raspolaganje stavljeno 17.000 kvadratih metara prostora pod krovom i još 20.000 na otvorenoj površini. Prvi Beogradski sajam otvoren je 11. septembra 1937. godine. Svečano ga je otvorio Milan Stojanović, tadašnji predsednik Društva za priređivanje sajma.
Sajam je započeo svoje aktivnosti organizovanjem prvog Jesenjeg sajma, a za njim su usledili Izložba živinarstva u decembru 1937, Prolećni sajam u martu 1938. i prvi Beogradski sajam automobila, najstarija sajamska manifestacija Beogradskog sajma koja se i danas održava, održan od 5. do 15. marta iste godine. Na prvoj sajamskoj manifestaciji učestvovalo je 883 izlagača, među kojima čak 390 iz inostranstva, a sajam je posetilo preko 300.000 ljudi (više nego što je Beograd tada imao stanovnika). Drugi Jesenji sajam 1938. godine imao je 910 izlagača, a firma Filips je na Sajmu postavila televizijsku emisionu stanicu. Programe te stanice su posetioci sajma mogli da prate na prijemnicima u paviljonima. Na Sajmu je bilo priređeno još 13 privrednih specijalizovanih izložbi, 4 radio izložbe, Zemaljska lovačka izložba, Zemaljska zanatska izložba, Izložba dečije zaštite, Izložba slatkovodnog ribarstva, Izložba planinarstva, Međunarodna izložba vazduhoplovstva „Naša krila”, 2 izložbe zaštite od napada iz vazduha...
Sem izložbenih Sajam je imao i druge namene. Na sajmu su organizovane kulturne manifestacije. Između ostalih na Sajmu je održan Prvi jugoslovenski koncertni festival, aprila 1938. i Drugi festival jugoslovenskih narodnih igara i melodija 1939. godine, a sa približavanjem rata Savez Sokola je na Sajmu organizovao predvojničku obuku. Drugi svetski rat prekinuo je aktivnosti Beogradskog sajma, a sajamski kompleks pretvoren je u nacistički koncentracioni logor u kome je izvršen veliki pogrom Jevreja.
Dvadeset godina posle prvog, nakon posleratne obnove i izgradnje, Beogradski sajam je otvoren po drugi put. Novi sajamski kompleks sagrađen je na desnoj obali Save, gde se i danas nalazi. Prva manifestacija bio je Sajam tehnike, otvoren 23. avgusta 1957. Ovu prvu posleratnu sajamsku manifestaciju otvorio je Franc Leskošek, član Saveznog izvršnog veća. Prvi posleratni Beogradski sajam tehnike posetilo je 1.115.000 posetilaca. Godinu dana kasnije, na prvu posleratnu godišnjicu Sajma tehnike i tehničkih dostignuća, odnosno godišnjicu samog Beogradskog sajma, kao i na 20-odišnjicu prvog Filipsovog TV emitovanja, iz studija smeštenog na Sajmu TV Beograd emitovao je svoju prvu emisiju.
Danas je Beogradski sajam organizator brojnih državnih, regionalnih i međunarodnih manifestacija, ali drugih događaja sa velikim brojem učesnika. Neke od njih imaju tradiciju održavanja dugu i po nekoliko decenija, a najstarija manifestacija koja se održala u kontinuitetu je Beogradski sajam automobila, koji se organizuje od 1938. godine.