Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Godina izdanja: Tv
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Ovih dana (prošle godine) navršava se pedeset godina od objavljivanja svetskog bestselera Šok budućnosti (Future shock) sociologa i futurologa Alvina Tofflera. Izašloj u preko šest miliona primeraka uključujući i jugoslovensko izdanje Otokara Keršovanija iz Rijeke, ovoj knjizi se i dan-danas, u određenim krugovima, pruža nesmanjena pažnja; njeni tematika i sadržaj i pored nekih prevaziđenih poglavlja – i te kako su aktuelni.
Sutrašnjica i sve neizvesnosti koje tehnološki razvoj sobom donosi, duboko su se usadili u čovekovu percepciju. Naročito starije, ali i mlađe generacije, imaju probleme u snalaženju s njima. Granice u prilagodljivosti i strategije preživljavanja? Da li je i aktuelna pandemija virusa korona svedočanstvo sveopšte inertnosti, iferiornosti i nesnalaženja kad je u pitanju širenje bolesti, ali i pronalaženju informacija o njoj? Preobilje informacija (infomation overload) usled globalizacije i smanjivanja planete, čine sve da s njom, informacijom, sve teže i teže izlazimo na kraj, a o poteškoćama kako da prepoznamo onu pravu i istinsku, nema potrebe da se diskutuje.
Alvin Judžin Tofler[1] (4. oktobar 1928 – 27. jun 2016) bio je američki pisac, futurista i biznismen poznat po svojim delima o savremenim tehnologijama, uključujući digitalnu revoluciju i komunikacijsku revoluciju, sa naglaskom na njihove efekte na kulture. širom sveta. Smatra se jednim od svetskih izuzetnih futurista.[2]
Toffler je bio saradnik urednika časopisa Fortune. U svojim ranim radovima fokusirao se na tehnologiju i njen uticaj, što je nazvao „preopterećenje informacijama“. Godine 1970, njegova prva velika knjiga o budućnosti, Future Shock, postala je svetski bestseler i prodata je u preko 6 miliona primeraka.
On i njegova supruga Hajdi Tofler, koja je sa njim sarađivala u većini njegovih pisanja, prešli su na ispitivanje reakcije na promene u društvu sa drugom najprodavanom knjigom, Treći talas 1980. U njoj je predvideo takav tehnološki napredak kao što je kloniranje , personalnih računara, interneta, kablovske televizije i mobilne komunikacije. Njegov kasniji fokus, preko njihovog drugog bestselera, Povershift, (1990), bio je na sve većoj moći vojnog hardvera 21. veka i širenju novih tehnologija.
Osnovao je Toffler Associates, konsultantsku kompaniju za menadžment, i bio gostujući naučnik u Fondaciji Rasel Sejdž, gostujući profesor na Univerzitetu Kornel, član fakulteta Nove škole za društvena istraživanja, dopisnik Bele kuće i poslovni konsultant.[3] Tofflerove ideje i spisi imali su značajan uticaj na razmišljanje poslovnih i vladinih lidera širom sveta, uključujući Kineza Zhao Ziianga i osnivača AOL-a Stiva Kejsa.
Rani život
Alvin Tofler je rođen 4. oktobra 1928. godine u Njujorku, a odrastao je u Bruklinu. Bio je sin Rouz (Albaum) i Sema Toflera, krznara, obojica poljskih Jevreja koji su migrirali u Ameriku. „Bili su književni intelektualci iz doba depresije“, rekao je Tofler, „i uvek su pričali o uzbudljivim idejama.“
Tofler je diplomirao na Univerzitetu u Njujorku 1950. godine kao smer engleski, iako je po sopstvenom mišljenju bio više fokusiran na politički aktivizam nego na ocene. Upoznao je svoju buduću ženu, Adelaidu Elizabet Farel (nadimak „Hajdi“), kada je počinjala postdiplomski kurs lingvistike. Pošto su bili radikalni studenti, odlučili su se protiv daljeg diplomskog rada i preselili se u Klivlend, Ohajo, gde su se venčali 29. aprila 1950.