Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Jezik: Engleski
Autor: Strani
Godina izdanja: Tv
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Prvo izdanje !!!
The Mother Tongue: English and How It Got That Way
Bill Bryson
Samo je Bil Brajson mogao da učini knjigu o engleskom jeziku tako zabavnom. Sa njegovim bezgraničnim entuzijazmom i nemirnim pogledom za apsurd, ovo je njegova zapanjujuća turneja po engleskom.
Od njegovog mešanog porekla do njegovog statusa najizgovorenijeg jezika na svetu; njegova prividna jednostavnost do obmanjujuće složenosti; svoje živopisne psovke na njegov nesiguran pravopis i izgovor; Brajson pokriva sve ovo, kao i mnoge neobične ekscentričnosti koje čine učenje podjednako izluđujućim koliko i fleksibilnim za korišćenje.
Klasik Maternji jezik Bila Brajsona je veoma čitljiva i urnebesna priča o tome kako je engleski postao svetski jezik.
Vilijem Makgvair „Bil“ Brajson (engl. William McGuire `Bill` Bryson), (rođen 8. decembra 1951), nosilac ordena britanske imerije, jedan od najprodavanijih humorističkih putopisaca u Americi Rođen je u SAD, ali živi u Norfoku u Ujedinjenom Kraljevstvu od 2003. godine.
Život
Bil Brajson se rodio 8. decembra 1951. godine u De Mojnu glavnom gradu savezne američke države Ajova, kao mlađi sin majke Meri Brajson i oca Vilijema. Ima starijeg brata Majkla i sestru Meri Džejn Elizabet. Školovao se na univerzitetu Drejk u De Mojnu, ali odustaje 1972. godine zbog proputovanja po Evropi. Prilikom posete Engleskoj, upoznao je medicinsku sestru Sintiju u psihijatrijskoj bolnici u Virdžinija Voteru, gde je i sam bio zaposlen jedno vreme.
„ Ja sam iz De Mojna. Neko i to mora ”
— Bil Brajson, iz knjige Iščezli kontinent
Dve godine kasnije (1975), sa Sintijom, sada njegovom ženom, vraća se u SAD. Tom prilikom završava fakultet, a već 1977. vraćaju se u UK. Život nastavlja u Severnom Jorkširu, kao novinar Tajmsa i Indipendenta. Posao napušta 1987. nakon rođenja trećeg deteta, a do 1990. počinje da se bavi samostalnim pisanjem. Godine 1995. Brajsonovi dolaze u SAD, u gradić Hanover u Nju Hempširu, da bi se 2003. vratili u Englesku u Norfok, gde i danas žive.
Priznanja
Za knjihu Kratka istorija bezmalo svačega, Brajson je 2004. godine dobio nagradu „Kraljevskog društva za naučne knjige“, a sledeće godine i Dekartovu nagradu za isto delo. Tokom 2005. godine Brajson je postao rektor Univerziteta Daram u gradu Daram u Engleskoj. Godinu dana kasnije, gradonačelnik De Mojna, Frenk Kauni, uručio je Bilu ključeve grada i proglasio 21. oktobar za dan koji će se pamtiti kao „Dan Bila Brajsona - Tanderbolt Kida“. Trinaestog decembra 2006, zbog izuzetnog doprinosa književnosti, Brajson dobija „orden britanske imerije“. U maju 2007. godine postaje predsednik kampanje za „Zaštitu ruralnih predela Engleske“.