ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2017.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Milena Preindlsberger Mrazović
Milena Prajndlsberger Mrazović BOSANSKA ISTOČNA ŽELJEZNICA
ilustrovani vodič na bosanskohercegovačkim državnim željezničkim linijama Sarajevo - Uvac i Međeđa - Vardište

Prosvjeta, Sarajevo, 2017.
236 strana.

U vrijeme kada u Bosni i Hercegovini žene nisu mogle igrati ni najmanju ulogu u javnosti, dogodilo se da jedna žena bude zastupnikom najslobodnije profesije.

Vrlo često balkanski narodi zaborave jedinke koje se izdvoje i posvijetle naše historije i na potpuno čudesan način učine da u nečemu i prednjačimo. Jedno od imena koje tome govore u prilog jeste ime prve bh. novinarke, etnologinje, antropologinje, kompozitorke, Milene Preindlsberger – Mrazović.

„Kad je list Bosnische Post 1894. godine slavio desetogodišnjicu postojanja, cjelokupna svjetska javnost pisala je o tome da se baš u Bosni, u kojoj žene ne mogu igrati ni najmanju ulogu u javnosti, dogodilo da jedna žena bude zastupnikom najslobodnije profesije. Milena Preindlsberger-Mrazović je prva žena novinar u BiH, prva urednik i prva žena izdavač u BiH“, napisala je Dragana Tomašević, urednica prvog izdanja prijevoda knjige Bosanska istočna željeznica Milene Preindlsberger – Mrazović. Nakon više od stoljeća prijevod je objavljen u izdanju Prosvjete, srpskog kulturnog i prosvjetnog društva Sarajevo na jezicima naroda o kojima je autorica pisala i njenoj „izabranoj domovini“. Originalno je napisana na njemačkom jeziku pod naslovom Die Bosnische Ostbahn, a objavljena 1908. godine u Beču i Lajpcigu. Sa njemačkog jezika preveo ju je Vahidin Preljević. Tako pionirku bosanskog novinarstva možemo čitati i na našim jezicima, iako na njima nije pisala, barem u dijelu njenog bogatog opusa.

Voziti se sa Milenom Preindlsberger – Mrazović uskotračnom prugom kroz istočnu Bosnu i Hercegovinu jedinstveno je iskustvo, zbog onog o čemu autorica piše ali i onog što se da naslutiti iz njenog pisanja. Glavni protagonista knjige je željeznica, koja iako je simbol modernog vremena i progresa, zapravo je na čudesan način srasla uz brda i tunele, uz obale rijeka na koje se naslanja. Danas kada se vozimo cestom paralelno sa uskotračnom prugom koja se odavno ne koristi, možemo komparirati promjene koje su u međuvremenu nastale. I nije riječ o književnosti već o prostom bilježenju činjenica, koje bi se u novinskom žargonu reklo da pripada reportaži. Jer autorica sve boji vlastitim doživljajem i emocijom spram Bosne. Riječ je o značajnom svjedočanstvu izgradnje uskotračne pruge kroz Bosnu i Hercegovinu koje je ujedno i ilustrovani vodič na bosanskohercegovačkim državnim željezničkim linijama Sarajevo – Uvac i Međeđa – Vardište. Inicijatorka da se knjiga učini dostupnom bosanskohercegovačkoj javnosti je upravo i urednica knjige Dragana Tomašević, kojoj to nije prvi sličan projekt. Do sada je istražujući po arhivama skinula prašinu sa dosta sjajnih tekstova koji su tematski upriličeni i objavljeni. Tomašević također govori o znamenitim ženama Bosne.

Milena Mrazović u navedenoj knjizi piše o svemu što vidi uz prugu ali i bilježi epske priče primjerice o hajduku Starini Novaku ili piše o bijelim Romima koji naseljavaju dio Sarajeva - Goricu; vrlo osjetilno piše o mirisu fočanskih jabuka koje se prevoze za sarajevsko tržište. Zabilježila je nezgodu kod familije Siječića čija je kula visoka, trospratna i često napadana od razbojnika u vrijeme kada bi muškarci bili na džumi. Vazda su je, zapisala je, branile žene. Kula je pala jedanput kada su je umjesto žena branili muškarci. Pionirka novinarstva u BiH zabilježila je također da je po „kućama viđala peć od ilovače, ali da to nije turski običaj već da su Bosanci zaostali na kulturnoj stepenici na kojoj su se nekoć nalazili sa srodnim evropskim narodima“.

Prema pisanju Dragane Tomašević, nekoliko sedmica nakon austrougarske okupacije Milena Mrazović došla je u Bosnu kao činovnička kći i to prvo u Banju Luku. Za tu izuzetnu ženu ne postoje tačni podaci o godini rođenja. Najčešće se navodi da je 1863. godine rođena u Bjelovaru kao potomkinja stare hrvatske plemićke porodice Mrazovića od Mrazovca. Njen pradjed, Avram Mrazović objavio je 1784. godine prvu znanstveno utemeljenu hrvatsku gramatiku i prvi prijevod Goethea na hrvatski jezik, a njen drugi predak, Mate Mrazović, dugogodišnji načelnik Zagreba, bio je prijatelj i bliski saradnik Ljudevita Gaja.

Iako tu nije živjela dugo, upisala se i u hroniku tog grada jer je 1881. godine muzicirala na koncertu klasične muzike koji je označen kao prvi koncert u BiH. „Bosansko-hercegovačke novine“, koje su izlazile u Sarajevu, objavile su da je 31. maja 1881. godine u Banjoj Luci održan prvi koncert ozbiljne muzike. Onda i u Sarajevu, gdje je živjela punih 40 godina. U djevojačkoj školi milosrdnih sestara u Sarajevu predavala je francuski jezik školske 1894/1895. godine i to “posve besplatno od ljubavi prema sestrama i njihovim učenicama, te se uspjeh pokaza izvrstan” (Srce Isusovo, II/1885, br. 2).