Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2017
Autor: Domaći
Jezik: hrvatski
U dobrom stanju
Hrvatska sveučilišna naklada, Kulturno povijesni institut Bosne Srebrene
Godina: 2017
Meki uvez, 736 str, Format 16x24
U povijestima hrvatske književnosti posebno mjesto pripada fra Matiji Divkoviću (1563–1631), utemeljitelju franjevačke i bosanskohercegovačke književnosti, autoru prvih tiskanih knjiga na narodnom jeziku i ujedno prvih djela na području današnje Bosne i Hercegovine ostvarenih štokavskom stilizacijom hrvatskoga književnog jezika. Četiristota obljetnica objavljivanja Divkovićevih djela malog Nauka i Besjeda (1616) obilježena je organiziranjem znanstvenoga skupa Matija Divković i kultura pisane riječi franjevaca Bosne Srebrene koji je održan u Zagrebu i u Sarajevu 2016. godine. Za tu je prigodu priređeno izdanje Besjeda, dok su faksimil transkripcija maloga Nauka u pripremi. Radovi okupljeni u ovom zborniku raspoređeni su u pet cjelina. Uvodna studija, donosi iscrpan osvrt na Tridentski koncil koji je odredio okvir ne samo Divkovićeve teologije i njegovih katehetsko-homiletičkih spisa nego i djelovanje i djela kasnijih bosanskih franjevaca. U drugoj tematskoj cjelini raspoređeni su jezikoslovni radovi o Divkovićevim djelima. U trećoj tematskoj cjelini su radovi koji osvjetljavaju Divkovićeva djela s obzirom na različite utjecaje. Četvrta tematska cjelina obuhvaća radove koji izlaze iz Divkovićeva vremenskoga okvira, ali su vezani uz kulturno djelovanja bosanskih franjevaca. U petom dijelu zbornika smješteni su važni dodaci. U prvom je dodatku predstavljen font bosanske/hrvatske ćirilice s uzorom u Divkovićevim slovima koji je izradio Nenad Hančić-Matejić prema paleografskim smjernicama, grafemskim i slovnim rješenjima Matea Žagara. Drugi je dodatak popis literature o fra Matiji Divkoviću ažuriran bibliografskim jedinicama do listopada 2017.
Zbornici radova o fra Matiji Divkoviću i kulturi pisane riječi okupljaju radove 32 proučavatelja iz različitih područja – teologije, filologije, povijesti i povijesti umjetnosti, muzikologije i kulturne antropologije – svjedočeći time o važnosti franjevačkoga utjecaja na kulturu pismenosti te o važnosti kulturnog djelovanja bosanskih franjevaca ne samo za razumijevanje povijesti hrvatskoga jezika i povijesti hrvatske književnosti nego i za razumijevanje ukupnih povijesnih procesa na našim prostorima.