Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Beograd-Čukarica, Beograd-Čukarica |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2004
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Solidno očuvana knjiga. Izgleda da je neki predmet bio preko nje pa je diskretno utisnuta. Ne vidi se bas, tek pod rukom se oseti. Ima pečat biblioteke. Koliko sam video, 2 rečenice podvucene.
Autor - osoba Grevs, Robert, 1895-1985
Naslov Bela boginja : istorijska gramatika pesničkog mita / Robert Grejvz ; priredio Grevil Lindap ; prevod Nevena Mrđenović
Jedinstveni naslov ǂThe ǂWhite Goddess. srpski jezik
Vrsta građe knjiga ; odrasli, opšte (lepa književnost)
Jezik srpski
Godina 2004
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Dosije, 2004 (Beograd : Dosije)
Fizički opis XXIII, 531 str. : graf. prikazi ; 21 cm
Drugi autori - osoba Mrđenović, Nevena
Lindap, Grevil
(broš.)
Napomene Prevod dela: ǂThe ǂWhite Goddess / Robert Graves
Tiraž 1.000
Str. [V]-XXIII: Predgovor priređivača / Grevil Lindap
Dodaci: str. [485]-504
Prevodiočeva beleška: str. [505]
Napomene i bibliografske reference uz tekst
Registar.
Predmetne odrednice Grejvz, Robert, 1895-1985 – Biografije
Poezija
Mitovi
Religija
Bela boginja jedna je od najvažnijih knjiga dvadesetog veka. Ona je (između ostalog) i pustolovni detektivski poduhvat u istoriju, strmoglava potera po šumama polovine svetskih mitologija, uvod pesnika u pesništvo, kritika zapadne civilizacije, polemika o odnosu između muškarca i žene i (što nije najmanje važno), skrivena autobiografija.
Ko je raspolutio đavolovo stopalo?
Koja je tajna bila upletena u Gordijev čvor?
Zašto je Jehova stvorio drveće i trave pre Sunca, meseca i zvezda?
Gde ce biti otkrivena mudrost?
Posmatrana kao antropološko istraživanje, Bela boginja izvire direktno iz Zlatne grane ser Džejmsa Frejzera, i oni koji su čitali Frejzera verovatno će Belu boginju smatrati izuzetno privlačnom... Tajanstvena „Bitka drveća“, o kojoj se govori u ranosrednjovekovnoj velškoj pesmi, u stvari je bitka između azbukâ. Keltski druidi koristili su nazive drveća za slova svoje azbuke, a azbuka je bila napravljena tako da funkcioniše i kao kalendar i, uopšte uzev, kao sistem sporazumevanja koje može da uključi svaku vrstu znanja... Takođe, Bela boginja ima dosta toga da kaže i o tumačenju „broja zveri“, pomenutog u novozavetnoj Knjizi otkrivenja.