Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Kraljevo, Kraljevo |
Godina izdanja: 2009
ISBN: 978-86-519-0321-5
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Izabrani eseji, članci, intervjui i dokumenti 1980-1990
Izdavač: Službeni glasnik, Beograd
Biblioteka: Društvena misao
Predgovor: Desimir Tošić
Povez: tvrd
Broj strana: 406
Ilustrovano, 32 strane sa fotografijama u prilogu.
Odlično očuvana.
Ako bi se neka knjiga mogla dočekati aplauzom onda je to knjiga „Iz emigracije“ autora Alekse Đilasa, koja obuhvata autorova pisanja u listu „Naša reč“ koji je izlazio u Londonu tokom ´80-ih godina.
Tekstovi nisu bili objavljivani u Jugoslaviji, jer je režim – kao i svaki diktatorski režim – bio rezistentan na demokratske, liberalne i opominjuće inicijative koje smo kasnije krvlju platili. Čak šta više, svaku takvu inicijativu – naročito koja dolazi od intelektualca koji ima prestiž u zapadnoj javnosti – režim je neosnovano napadao a Aleksi pretio likvidacijom.
Koliki je ugled i uticaj list „Naša reč“ imao i njegovo prvo pero Aleksa Đilas, možda najbolje govori incident koji su svetski mediji zabeležili prilikom posete Margaret Tačer Jugoslaviji 1980. godine. Tadašnji predsednik SIV-a g. Veselin Đuranović je tražio od Vlade Njenog visočanstva odnosno gđe. Tačer da se hitno zabrani rad političkim emigrantima u Velikoj Britaniji i, s tim u vezi, list „Naša reč“. Taj list je očito već bio postao jugoslovenski državni problem. Gospođa Tačer je odgovorila ćutanjem na tu besmislicu, dajući do znanja premijeru Đuranoviću da se moral i sloboda ne mogu hapsiti.
Tekstovi Alekse Đilasa nisu zbunjujuća, duboka, „kopernikanska“ filozofska, istorijska, politikološka ili sociološka literatura kakva bi se očekivala od mladog i talentovanog doktoranta, kasnije dugogodišnjeg harvardskog predavača. Naprotiv, tekstovi su „novinski“ jednostavni, praktični, sa razarajućom logikom i rentgenskom analitikom tadašnje jugoslovenske društvene stvarnosti i zabrinutošću za budućnost naroda. Međutim, ono što tekstove čini još značajnijim pa čak im i danas daju veliku „upotrebnu vrednost“ jeste: uput za moralno, nenasilno, demokratsko i hrabro praktično ponašanje elite u svakom društvu sa totalitarnim predznakom.
(K-57)