pregleda

OGNJIŠTA U MOČVARI Prilozi za srednjovekovnu kikindskog


Cena:
1.299 din
Želi ovaj predmet: 3
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Kljajićevo,
Sombor
Prodavac

pikado (7880)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 18798

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2007
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

OGNJIŠTA U MOČVARI Prilozi za srednjovekovnu kikindskog kraja i Vojvodine

Mr Čemere Zoltan

Zoltán Csömöre
Istorijski Arhiv Kikinda, 2007 - 237 stranica

vrlo dobro ocuvano

uglavnom na srpskom ,ima malo i na madjarskom jeziku

Do kraja Drugog svetskog rata grad je nosio ime Velika Kikinda. Kikinda je poznata po još nekim nazivima na drugim jezicima: mađ. Nagykikinda, nem. Großkikinda, rum. Chichinda Mare. Prvi zapis sa nazivom Kikinda potiče iz 15. veka i to u latinskim imenskim oblicima Kewkend i Nagkeken.[1] Ovo je od kasnijih mađarskih autora protumačeno kao „Kökényd“. Međutim, etimološko značenje naziva nije do kraja objašnjeno. Najčešće se naziv povezuje sa mađarskom reči „kökény“ (trnjina) i starim slovenskim korenom „kik“ (glava).

Istorija[uredi]
Po arheološkim nalazima, na mestu Kikinde bila su stara naselja, a 1423. godine, kao dobro Ugarskih kraljeva, spominje se mesto Nagkeken (što se tumači kao Nađ Kekenj). Takođe se 1462. pominje naziv Kewkend.

Naseljavanje[uredi]
Između 1750. i 1753. godine Srbi naseljavaju područje u dolini rečice Galacke (ogranak Moriša). Bio je to prvi talas naseljavanja. Drugi talas desio se krajem 18. i početkom 19. veka, kada je ovo područje zahvatio talas seoba Nemaca, Mađara, Jevreja i Francuza. U vreme najezde Turaka i Kikinda je, kao i cela Vojvodina, bila utočište prognanom stanovništvu.[2]

Velikokikindski dištrikt[uredi]
Godine 1774. carica Marija Terezija osniva Velikokikindski dištrikt (feudalna upravna jedinica). Kikinda postaje središte dištrikta, u kojem je bilo još devet naselja. Iste 1774. godine austrijski carski revizor Erler konstatuje (po starom!) da Velika Kikinda još pripada Tamiškom okrugu, Čanadskog distrikta. Tu su podupravni podured, poštanska kambijatura i održava se vašar a stanovnici su Srbi.[3] Ovaj događaj presudan je za istoriju Kikinde, jer tada počinje njen uspon zahvaljujući privilegijama u oblasti ekonomije, sudstva i politike. Povelja o formiranju dištrikta čuva se u kikindskom Arhivu. Dištrikt je ukinut 1876. godine.

(kutija 3 )

pošiljke se šalju nakon uplate na račun ,poštom ili postexpresom

lično preuzimanje podrazumeva preuzimanje na mojoj kućnoj adresi u Kljajićevu

-ne šaljem u inostranstvo , niti na Kosovo i Metohiju

NE ŠALJEM U INOSTRANSTVO I NE PRIMAM UPLATE IZ INOSTRANSTVA!

I DO NOT SEND ABROAD AND DO NOT RECEIVE PAYMENTS FROM ABROAD!

Predmet: 72121221
OGNJIŠTA U MOČVARI Prilozi za srednjovekovnu kikindskog kraja i Vojvodine

Mr Čemere Zoltan

Zoltán Csömöre
Istorijski Arhiv Kikinda, 2007 - 237 stranica

vrlo dobro ocuvano

uglavnom na srpskom ,ima malo i na madjarskom jeziku

Do kraja Drugog svetskog rata grad je nosio ime Velika Kikinda. Kikinda je poznata po još nekim nazivima na drugim jezicima: mađ. Nagykikinda, nem. Großkikinda, rum. Chichinda Mare. Prvi zapis sa nazivom Kikinda potiče iz 15. veka i to u latinskim imenskim oblicima Kewkend i Nagkeken.[1] Ovo je od kasnijih mađarskih autora protumačeno kao „Kökényd“. Međutim, etimološko značenje naziva nije do kraja objašnjeno. Najčešće se naziv povezuje sa mađarskom reči „kökény“ (trnjina) i starim slovenskim korenom „kik“ (glava).

Istorija[uredi]
Po arheološkim nalazima, na mestu Kikinde bila su stara naselja, a 1423. godine, kao dobro Ugarskih kraljeva, spominje se mesto Nagkeken (što se tumači kao Nađ Kekenj). Takođe se 1462. pominje naziv Kewkend.

Naseljavanje[uredi]
Između 1750. i 1753. godine Srbi naseljavaju područje u dolini rečice Galacke (ogranak Moriša). Bio je to prvi talas naseljavanja. Drugi talas desio se krajem 18. i početkom 19. veka, kada je ovo područje zahvatio talas seoba Nemaca, Mađara, Jevreja i Francuza. U vreme najezde Turaka i Kikinda je, kao i cela Vojvodina, bila utočište prognanom stanovništvu.[2]

Velikokikindski dištrikt[uredi]
Godine 1774. carica Marija Terezija osniva Velikokikindski dištrikt (feudalna upravna jedinica). Kikinda postaje središte dištrikta, u kojem je bilo još devet naselja. Iste 1774. godine austrijski carski revizor Erler konstatuje (po starom!) da Velika Kikinda još pripada Tamiškom okrugu, Čanadskog distrikta. Tu su podupravni podured, poštanska kambijatura i održava se vašar a stanovnici su Srbi.[3] Ovaj događaj presudan je za istoriju Kikinde, jer tada počinje njen uspon zahvaljujući privilegijama u oblasti ekonomije, sudstva i politike. Povelja o formiranju dištrikta čuva se u kikindskom Arhivu. Dištrikt je ukinut 1876. godine.

(kutija 3 )
72121221 OGNJIŠTA U MOČVARI Prilozi za srednjovekovnu kikindskog

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.