ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Odlično stanje




Rezervat raznovrsne vegetacije Komova je veoma lijepo u svojoj knjizi “Život na Komovima” obradio Bogdan Labović, pa ćemo u ovom tekstu koristiti dobar dio njegovih zapažanja.

Sve dok nije počela intenzivna gradnja i dok živelo sa prirodom u skladu, šume Pecke, Crnje i Ljubaštice su nazivane prašumama. Nisu bile dirnute. Neplanska sječa šuma osiromašila je i teško povrijedila prirodu. Da su ove šume očuvane, piše Bogdan Labović, danas bi bile specifičnost i kuriozitet Evrope.

Tu su raznovrsna stabla bukve, smrče, javora i kleke. Iznad pojasa bukove i četinarske šume diže se bor krivulj, a na nekim mjestima i munika i molika. Sa južne strane Božičkog Koma, nalazi se čitavi kompleks borove šume koja s zove Borovi pod.

Potkomske šume su nekada bile stanište risa, kune zlatke, a u vodama Crnje i Ljubaštice za ribom iz Tare je dolazila i nastanjivala se i vidra. Planine Komova i sami Komovi bili su veliko stanište i divokoza.


Foto: Aleksandar Saša Kordić
Travnata vegetacija na Komovima i potkomlju je nešto manja u odnosu na šumsku koja dopire do 1800 metara , a spušta se do samih korita Tare i Lima. Najveći broj šumskih zajednica Komova nalazi se u slivu rijeke Opasanice, Pecke, Crnje, Ljubaštice, Čestogaza, Desne rijeke i Mojanske rijeke.

Ove šume su nekada bile pravi ekološki rezervat životinjskog svijeta – od mrkog medvjeda, do vukova, srna, divljih svinja, zečeva, lisica, jazavaca, vjeverica, tvora, lasica i ježeva.

Od ptica na Komovima posebno mjesto zauzima suri orao, jasreb kokošar, kobac, kliktavac, soko, čavka, gavran, prepelica, drozd, kos, djetlic, kukavica, sova, golubovi, vrapci, sjenice, zebe, čvorak, štiglići, kanarinke, kraljići, drozdovi, kosovi i lješnikare. Posebnu rijetkost čini tetrijeb gluhan iili veliki tetrijeb.

Od gmizavaca na Komovima ima zmija otrovnica – šarka i planinka, kao i neznatne populacije gustera.

Potkomske rijeke i riječice obiluju vleikom količinom ribe, i to pastrmke potočare, dok u vodama Tare i Lima se sreće lipljan i mladica. Na Ljubanu i Velikom blatu živi vodozemac mrmoljak.

Travnate površine su rasprostranjene i po komskim gromadama i grebenima u obliku platana, travnatnih platoa, stepenica i polica. Svugdje, gdje nije prisutna erozija i nijesu visoke glatke stijene, kakvih u Komovima ima dosta, travnatni pojas počinje na oko 1.700 metara nadmorske visine i doseže do samih vrhova 2.460 metara.

Ovu bogatu vegetaciju čine zajednice planinskih ljutića (Ranunculus), a posebno križani ljutić (Ranunculus hidridus) i planinski ljutić ( Ranunculus montanus), klapakur (Ranunculus scutatus), krstica (Parisquadrifolia) i druge planinske vrste guste sočne trave.

Na Ljubanu, u Strugovima, a posebno na Rogamu raste jablan žuti (Trollius europaeus), jedan od najljepših cvjetova visokih planina, koji je opjevan u narodnoj pjesmi.

Na osulinama Božićkog Koma naćiće se kernerov mak (Papaver kernerii), alpska sunčanica (Heliantehemum slpestris), orfandisova ljubičica (Viola orphanidis), puzava kamenjarka (Saxifraga opositifolia), blijeda djetelina (Trifolium pallescens), alpska grozničnica (Sceutellaria alpina), albanski ljiljan (Lilium albanicum), trava od uloma konstolom (Narthecium scardicum), barski kaćun (Dactylorhiza cordigera), zovni kaćun (Orchis sambucina), gencianolika bokvica (Plantago gentianoides), siparska hajdučica (Alhillea abrotanoides) i alpska sasa (Pulstatilla alpina).


Foto: Komovi
Od šumskih plodova na Komovima najviše ima borovnica, kupina, malina, jagoda, šipurka, ribizle kamenjarke, planinske ribizle ali i veliki broj gljiva, prije svih, vrganj i lisičarka, dok se redje sreće srčak.

Jedna od najpoznatijih biljaka je lincura, trava od utrobice (Gentiana asclepiadea), sirištara ili Kluzijev encijan (Gentiana clusii), pjegava lincura (Gentiana panctata), hajdučka trava ili sporiš ( Achillea millefolium), kantarion (Hypericumperforatum), jagorčevina (Primula eletior), nadaleko poznata trava iva (iz mrtva diže živa) (Teucrium montanum), srčenjak (Polxigonum bistrota) i nekoliko vrsta odoljena (Valeriana officianalis), zatim vranilova trava, glog, divizma, srijemuša i mnogo drugih ljekovitih trava.

Na Komnovima raste i veliki broj endemičnih vrsta. Poseban ukras Ljubana, Štavne, Carina i Margarite krajm maja i početkom juna je ljubičica (Viola orphanidis spp.nicolai) koju je pronašao i opisao Pantoček 1873. i dao joj ime po kralju Nikoli.

Komske stijene su pokrivene krupnocjetnom pušnicom koju je pronašao Josip Pačić daleke 1875. Tu se mogu sresti i nekoliko vrsta prkosnica, Pančićeve kandilice, modrosive kamenjarke, glavate mlječike, planinski ralnilist, gospina papučica i crnogorska mlječika.

U Točilima se sreće glacijalni relikt zeljasta vrba (Salix berbacea) i šumski karanfil (Dianthus silvester), Nikolin karanfil i mnoge druge biljne vrste.

Komovi.com

Naslovna fotografija: Komovi







Vasojevići pleme crnogorska plemena
Komovi crna gora istorija srba crnogoraca crne gore etnografija narodni običaji