pregleda

Kneževina Srbija - Milan Milićević, Knjiga II


Cena:
1.190 din
Želi ovaj predmet: 2
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (5964)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10884

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 308
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Milan Đ. Milićević (Ripanj, 4. jun 1831 — Beograd, 4/17. novembar 1908) bio je srpski književnik, publicista i akademik. Bio je redovni član Srpskog učenog društva, član Akademije nauka u Petrogradu, Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, član Srpske kraljevske akademije u Beogradu, predsednik Srpskog arheološkog društva i jedan od osnivača Srpske književne zadruge.


Biografija

Milan Milićević

Milan Đ. Milićević sa suprugom na kalemegdanskoj klupi

Portret Milićevića iz 1866, rad Stevana Todorovića
Milan je rođen u Ripnju kod Beograda, od roditelja Jovana i Mitre 1831. godine. Potiču Milićevići iz Starog Vlaha, odakle su se doselili `pre tri veka`. Pohađao je osnovnu školu u rodnom selu, a školovanje nastavio u Beogradu.[1] Posle gimnazije završio je Bogosloviju u Beogradu, i zatim radio kao državni činovnik u raznim zvanjima: kao učitelj osnovne škole u Lešnici, pa u Topoli, sudski praktikant u Valjevu, a zatim je bio premešten u Beograd gde je službovao do kraja života i kao pisar.

Mnogo je putovao po Srbiji, staroj i novo oslobođenim krajevima, uz srpsko-bugarsku granicu, po Crnoj Gori i Rusiji. Bio je sekretar srpskog Ministarstva prosvete 1861-1874. godine[2], kada vrši svoja opsežna ispitivanja u narodu. Proputovao je gotovo celu Srbiju i kao školski nadzornik, i skupio građu za svoja dela. Objavio je preko 100 književnih naslova, različite tematike.[3] Glavno mu je delo `Kneževina Srbija` iz 1876. godine. Javlja se 1867. godine i kao sekretar Srpskog učenog društva u Beogradu. Bio je i jedan od članova osnivača i član prve Uprave Srpskog arheološkog društva 1883. godine.[4] Bio je i osnivač i član Odbora Društva Svetog Save 1886. godine.[5] Kraće vreme uređivao je službene Srpske novine, bio je bibliotekar Narodne biblioteke[6] i državni savetnik. Uređivao je časopis „Škola“.

Bio je jedan od sekretara Skupštine 1864. i Skupštine 1867. u Beogradu.

Dodeljen mu je Orden Takovskog krsta i Orden Svetog Save.[7] Po njemu je nazvana osnovna škola u Beogradu.

Bibliografija
Putnička pisma
Beleške kroz put pet okružja po Srbiji
Iz svojih uspomena
Život Srba seljaka
Slave u Srba
Iz svojih uspomena
Zadružna kuća na selu
Manastiri u Srbiji
Pedagogijske pouke
Kako se uči knjiga
Školska higijena, 1870.
Školska disciplina
Pogled na narodno školovanje u Srbiji
Moralna žena
Zimnje večeri
Selo Zloselica i učitelj Milivoje
Jurmus i Fatima
Omer Čelebija
Pomenik znamenitih ljudi u srpskog naroda novijega doba, 1888.
Dodatak pomeniku od 1888. Znameniti ljudi u srpskoga naroda koji su preminuli do kraja 1900. g.
Pomenik znamenitih ljudi u srpskom narodu, Beograd 1901.
Knez Miloš u pričama, 1891.
Knez Miloš u pričama II. 1900.
Knez Miliš u spomenicima svog nekadašnjeg sekretara, Beograd 1896.
Žena XX veka, napisala Žil SImon i Gustav Simon, Beograd 1894.
Kneževina Srbija, Beograd, 1876.
Kraljevina Srbija
Čupić Stojan i Nikola, Beograd 1875.
Život i dela veikih ljudi iz svih naroda I, Beograd 1877.
Život i dela veikih ljudi iz svih naroda II, Beograd 1877.
Život i dela veikih ljudi iz svih naroda III, Beograd 1879.
Karađorđe u govori u stvoru, Beograd 1904.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 71371037
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Milan Đ. Milićević (Ripanj, 4. jun 1831 — Beograd, 4/17. novembar 1908) bio je srpski književnik, publicista i akademik. Bio je redovni član Srpskog učenog društva, član Akademije nauka u Petrogradu, Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, član Srpske kraljevske akademije u Beogradu, predsednik Srpskog arheološkog društva i jedan od osnivača Srpske književne zadruge.


Biografija

Milan Milićević

Milan Đ. Milićević sa suprugom na kalemegdanskoj klupi

Portret Milićevića iz 1866, rad Stevana Todorovića
Milan je rođen u Ripnju kod Beograda, od roditelja Jovana i Mitre 1831. godine. Potiču Milićevići iz Starog Vlaha, odakle su se doselili `pre tri veka`. Pohađao je osnovnu školu u rodnom selu, a školovanje nastavio u Beogradu.[1] Posle gimnazije završio je Bogosloviju u Beogradu, i zatim radio kao državni činovnik u raznim zvanjima: kao učitelj osnovne škole u Lešnici, pa u Topoli, sudski praktikant u Valjevu, a zatim je bio premešten u Beograd gde je službovao do kraja života i kao pisar.

Mnogo je putovao po Srbiji, staroj i novo oslobođenim krajevima, uz srpsko-bugarsku granicu, po Crnoj Gori i Rusiji. Bio je sekretar srpskog Ministarstva prosvete 1861-1874. godine[2], kada vrši svoja opsežna ispitivanja u narodu. Proputovao je gotovo celu Srbiju i kao školski nadzornik, i skupio građu za svoja dela. Objavio je preko 100 književnih naslova, različite tematike.[3] Glavno mu je delo `Kneževina Srbija` iz 1876. godine. Javlja se 1867. godine i kao sekretar Srpskog učenog društva u Beogradu. Bio je i jedan od članova osnivača i član prve Uprave Srpskog arheološkog društva 1883. godine.[4] Bio je i osnivač i član Odbora Društva Svetog Save 1886. godine.[5] Kraće vreme uređivao je službene Srpske novine, bio je bibliotekar Narodne biblioteke[6] i državni savetnik. Uređivao je časopis „Škola“.

Bio je jedan od sekretara Skupštine 1864. i Skupštine 1867. u Beogradu.

Dodeljen mu je Orden Takovskog krsta i Orden Svetog Save.[7] Po njemu je nazvana osnovna škola u Beogradu.

Bibliografija
Putnička pisma
Beleške kroz put pet okružja po Srbiji
Iz svojih uspomena
Život Srba seljaka
Slave u Srba
Iz svojih uspomena
Zadružna kuća na selu
Manastiri u Srbiji
Pedagogijske pouke
Kako se uči knjiga
Školska higijena, 1870.
Školska disciplina
Pogled na narodno školovanje u Srbiji
Moralna žena
Zimnje večeri
Selo Zloselica i učitelj Milivoje
Jurmus i Fatima
Omer Čelebija
Pomenik znamenitih ljudi u srpskog naroda novijega doba, 1888.
Dodatak pomeniku od 1888. Znameniti ljudi u srpskoga naroda koji su preminuli do kraja 1900. g.
Pomenik znamenitih ljudi u srpskom narodu, Beograd 1901.
Knez Miloš u pričama, 1891.
Knez Miloš u pričama II. 1900.
Knez Miliš u spomenicima svog nekadašnjeg sekretara, Beograd 1896.
Žena XX veka, napisala Žil SImon i Gustav Simon, Beograd 1894.
Kneževina Srbija, Beograd, 1876.
Kraljevina Srbija
Čupić Stojan i Nikola, Beograd 1875.
Život i dela veikih ljudi iz svih naroda I, Beograd 1877.
Život i dela veikih ljudi iz svih naroda II, Beograd 1877.
Život i dela veikih ljudi iz svih naroda III, Beograd 1879.
Karađorđe u govori u stvoru, Beograd 1904.
71371037 Kneževina Srbija - Milan Milićević, Knjiga II

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.