pregleda

Prota Mateja Nenadović - Velibor Berko Savić


Cena:
990 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (5964)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10884

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 305
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Akta i pisma

Prota Matija Nenadović ili prota Mateja Nenadović (Brankovina, 26. februar 1777 — Valjevo, 11. decembar 1854) je bio vojvoda iz Prvog srpskog ustanka, prvi predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta i diplomata. Bio je sin kneza Alekse Nenadovića, pogubljenog u Seči knezova. Sa stricem Jakovom pokrenuo Prvi srpski ustanak u valjevskoj i šabačkoj nahiji. Pregovarao je s Turskom i Rusijom i time uspostavio prve diplomatske kontakte srpskih ustanika sa stranim državama. Njegovi „Memoari”, pored književne vrednosti, predstavljaju i dragocen dokument vremena.

Rođen je u Brankovini 1777. godine, u porodici kneza Alekse Nenadovića. Njegovo najznačajnije delo su Memoari koji su napisani na srpskom narodnom jeziku.

Jedan je od organizatora Prvog srpskog ustanka u valjevskom kraju, vojvoda i državnik. Putovao je u Rusiju i s njom uspostavio prve ustaničke veze, i više puta putovao u Austriju radi nabavke oružja i municije. Komandovao je delom ustanika pri oslobođenju Valjeva i Šapca 1804. godine, Karanovca (danas Kraljevo) i Užica 1805. i delom konjice u bici na Mišaru 1806. godine. Od 1805. do 1807. prvi je predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta, a od 1807. do 1811. njegov član, potom tamnavski vojvoda, a sa Lukom Lazarevićem komandant ustaničkih snaga na Drini.

U turskoj ofanzivi protiv Srbije 1813. komandovao je sa Simom Markovićem ustanicima na frontu od Loznice do ušća Drine. Posle pada Srbije prešao je u Austriju i u periodu 1814—1815. nastojao da zainteresuje velike sile za borbu Srbije protiv Turske. Posle izbijanja Drugog srpskog ustanka prešao je u Srbiju, postao valjevski knez i član Narodne kancelarije. Zbog neslaganja sa načinom vladavine kneza Miloša penzionisan je 1832. godine. Član novoosnovanog Državnog sovjeta postao je 1838, ali zbog neslaganja sa knezom Mihailom morao je 1840. napustiti Srbiju. Posle dolaska Aleksandra Karađorđevića za kneza Srbije 1842. godine postao je državni savetnik; 1844. sa svojim ljudima ugušio je katansku bunu protiv kneževe vlasti; penzionisan je 1852. godine. Umro je u Valjevu, 11. decembra 1854. godine (29. novembra 1854. po julijanskom kalendaru).

Napisao je knjigu svojih sećanja „Memoari“. Njegovi „Memoari“, pored književne vrednosti, predstavljaju dragocen dokument vremena.

U više gradova postoje ulice koje nose njegovo ime, kao i osnovna škola u rodnoj Brankovini...

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 71330189
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Akta i pisma

Prota Matija Nenadović ili prota Mateja Nenadović (Brankovina, 26. februar 1777 — Valjevo, 11. decembar 1854) je bio vojvoda iz Prvog srpskog ustanka, prvi predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta i diplomata. Bio je sin kneza Alekse Nenadovića, pogubljenog u Seči knezova. Sa stricem Jakovom pokrenuo Prvi srpski ustanak u valjevskoj i šabačkoj nahiji. Pregovarao je s Turskom i Rusijom i time uspostavio prve diplomatske kontakte srpskih ustanika sa stranim državama. Njegovi „Memoari”, pored književne vrednosti, predstavljaju i dragocen dokument vremena.

Rođen je u Brankovini 1777. godine, u porodici kneza Alekse Nenadovića. Njegovo najznačajnije delo su Memoari koji su napisani na srpskom narodnom jeziku.

Jedan je od organizatora Prvog srpskog ustanka u valjevskom kraju, vojvoda i državnik. Putovao je u Rusiju i s njom uspostavio prve ustaničke veze, i više puta putovao u Austriju radi nabavke oružja i municije. Komandovao je delom ustanika pri oslobođenju Valjeva i Šapca 1804. godine, Karanovca (danas Kraljevo) i Užica 1805. i delom konjice u bici na Mišaru 1806. godine. Od 1805. do 1807. prvi je predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta, a od 1807. do 1811. njegov član, potom tamnavski vojvoda, a sa Lukom Lazarevićem komandant ustaničkih snaga na Drini.

U turskoj ofanzivi protiv Srbije 1813. komandovao je sa Simom Markovićem ustanicima na frontu od Loznice do ušća Drine. Posle pada Srbije prešao je u Austriju i u periodu 1814—1815. nastojao da zainteresuje velike sile za borbu Srbije protiv Turske. Posle izbijanja Drugog srpskog ustanka prešao je u Srbiju, postao valjevski knez i član Narodne kancelarije. Zbog neslaganja sa načinom vladavine kneza Miloša penzionisan je 1832. godine. Član novoosnovanog Državnog sovjeta postao je 1838, ali zbog neslaganja sa knezom Mihailom morao je 1840. napustiti Srbiju. Posle dolaska Aleksandra Karađorđevića za kneza Srbije 1842. godine postao je državni savetnik; 1844. sa svojim ljudima ugušio je katansku bunu protiv kneževe vlasti; penzionisan je 1852. godine. Umro je u Valjevu, 11. decembra 1854. godine (29. novembra 1854. po julijanskom kalendaru).

Napisao je knjigu svojih sećanja „Memoari“. Njegovi „Memoari“, pored književne vrednosti, predstavljaju dragocen dokument vremena.

U više gradova postoje ulice koje nose njegovo ime, kao i osnovna škola u rodnoj Brankovini...
71330189 Prota Mateja Nenadović - Velibor Berko Savić

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.