Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 295
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Branko Pavićević (Nikšić, 3. mart 1922 — Podgorica, 14. mart 2012) bio je istoričar i bivši predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.
Biografija
Rođen je 1922. godine u Nikšiću, njegov otac Đoko Pavićević (1872—1970) bio je oficir Jugoslovenske vojske. Zajedno sa ocem, bratom Vojislavom (1914—1941) i sestrama Anđom i Mijoljkom stupio je 1941. godine u partizane. Borio se u Petoj crnogorskoj proleterskoj udarnoj brigadi, a krajem rata je bio politički komesar bataljona. Njegov otac Đoko bio je najstariji partizan Jugoslavije i nakon rata je odlikovan Ordenom narodnog heroja.
Nakon rata je upisao Pravni fakultet u Beogradu, na kome je diplomirao 1949. godine. Potom je radio na Institutu društvenih nauka. Doktorsku disertaciju je odbranio 1954. godine na Pravnom fakultetu. Proučavanjem crnogorske pravne istorije bavio se od 1951. godine u Istorijskom institutu Srpske akademije nauka i umetnosti. Tokom 1957. i 1958. godine bio je na specijalizaciji na Katedri za istoriju Zapadnih i Južnih Slovena Istorijskog fakulteta u Moskvi.
Nakon formiranja Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), Pavićević postaje njen prvi predsjednik i tu dužnost je obavljao u periodu od 1973. do 1981. godine. Od 1973. godine, bio je profesor na Pravnom fakultetu u Titogradu. Za to vrijeme, objavio je šest knjiga koje se odnose na crnogorsku prošlost u periodu od 16. do 20. vijeka i spoljnu politiku Rusije u 19. i 20. vijeku. Takođe, autor je nekoliko monografija.
Preminuo je 14. marta 2012. godine u Podgorici.[1]
Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih odlikovanja.
Najvažnija djela
Stvaranje crnogorske države (1955),
Crna Gora u ratu 1862. (1963),
Knjaz Danilo Petrović (1990),
Petar I Petrović Njegoš (1997),
Istorija Crne Gore (tom IV 1-IV2) (2004)