pregleda

Ljubomir P. Nenadović - O CRNOGORCIMA, 1929 g.


Cena:
890 din
Želi ovaj predmet: 2
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (5964)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10884

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 286 / 358
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Crna Gora je veličanstvene prirode, dušu dala za putopisca. Ljubomir P. Nenadovića nije opisivao Crnu Goru već Crnogorce, davši im dušu. Od časa kad je od Đura Cerovića čuo: „Nije to po ovim mrtvim stijenama, nego po srpskom imenu i jeziku, mi smo svi braća, zemljaci, ma đe življeli.” Svaki Crnogorac bio mu je drug, kad se na Cetinju svaki Srbin namernik dočekivao raširenih ruku i poslovičnim pozdravom: „Pravom Srbinu svaki je Srbin mio.” „Putnici koji pišu svoja putovanja obično najviše govore ? sebi.” - zapisao je Ljuba Nenadović, koji je ponajmanje pisao ? sebi, a u ovom spisu je najviše pisao ? Crnogorcima kao ? najlepšem i najčasnijem srpskom soju i ne pomišljajući da će se ikada neki potomci istih odricati i časti, samo da ne budu Crnogorci koji su i Srbi. Boraveći u Crnoj Gori i opisujući Crnogorce u časno ratno vreme 1878. godine, Ljuba Nenadović je izdigao Crnu Goru, u Pijemont srpstva. Nema ni lepšeg ni dirljivijeg opisa Crnogoraca do današnjeg dana. Današnji događaji ne bi trebali da umanje Nenadovićevu apoteozu. Na-dajmo se da ona neće postati nostalgija sa obe strane.

Ljubomir Nenadović (Brankovina, 14/26. septembar 1826 — Valjevo, 21. januar/2. februar 1895) je bio srpski književnik, diplomata i ministar prosvete.

Rođen je 14/26. septembra 1826. godine u Brankovini kod Valjeva, u porodici Nenadovića.[1] Otac mu je prota Matija Nenadović, a deda knez Aleksa. Gimnaziju je završio u Beogradu, a potom studije u Nemačkoj, Univerzitet u Hajdelbergu. Kad se vratio, bio je kratko vreme profesor Liceja u Beogradu, viši činovnik ministarstva i diplomata. Tokom 1860. godine bio je ministar prosvete i po položaju predsednik Društva srpske slovesnosti. Nekoliko godina je proveo u Crnoj Gori, kao gost kneza Nikole. Bio je jedan od prvih Srba koji su se školovali u inostranstvu i započeli rad na književnosti. Bio je među prvih 16 redovnih članova Srpske kraljevske akademije koje je 1887. imenovao kralj Milan Obrenović.[1]

Kao penzioner, živeo je u Valjevu do smrti 21. januara/2. februara 1895. godine, sahranjen je u porti crkve u Brankovini. Bio je pod starost mecena budućem slikaru Dragomiru Glišiću iz Valjeva.[2]

Po njemu su nazvane OŠ „Ljuba Nenadović” Čukarica i OŠ „Ljubomir-Ljuba Nenadović” Ranilović...

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 70934665
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Crna Gora je veličanstvene prirode, dušu dala za putopisca. Ljubomir P. Nenadovića nije opisivao Crnu Goru već Crnogorce, davši im dušu. Od časa kad je od Đura Cerovića čuo: „Nije to po ovim mrtvim stijenama, nego po srpskom imenu i jeziku, mi smo svi braća, zemljaci, ma đe življeli.” Svaki Crnogorac bio mu je drug, kad se na Cetinju svaki Srbin namernik dočekivao raširenih ruku i poslovičnim pozdravom: „Pravom Srbinu svaki je Srbin mio.” „Putnici koji pišu svoja putovanja obično najviše govore ? sebi.” - zapisao je Ljuba Nenadović, koji je ponajmanje pisao ? sebi, a u ovom spisu je najviše pisao ? Crnogorcima kao ? najlepšem i najčasnijem srpskom soju i ne pomišljajući da će se ikada neki potomci istih odricati i časti, samo da ne budu Crnogorci koji su i Srbi. Boraveći u Crnoj Gori i opisujući Crnogorce u časno ratno vreme 1878. godine, Ljuba Nenadović je izdigao Crnu Goru, u Pijemont srpstva. Nema ni lepšeg ni dirljivijeg opisa Crnogoraca do današnjeg dana. Današnji događaji ne bi trebali da umanje Nenadovićevu apoteozu. Na-dajmo se da ona neće postati nostalgija sa obe strane.

Ljubomir Nenadović (Brankovina, 14/26. septembar 1826 — Valjevo, 21. januar/2. februar 1895) je bio srpski književnik, diplomata i ministar prosvete.

Rođen je 14/26. septembra 1826. godine u Brankovini kod Valjeva, u porodici Nenadovića.[1] Otac mu je prota Matija Nenadović, a deda knez Aleksa. Gimnaziju je završio u Beogradu, a potom studije u Nemačkoj, Univerzitet u Hajdelbergu. Kad se vratio, bio je kratko vreme profesor Liceja u Beogradu, viši činovnik ministarstva i diplomata. Tokom 1860. godine bio je ministar prosvete i po položaju predsednik Društva srpske slovesnosti. Nekoliko godina je proveo u Crnoj Gori, kao gost kneza Nikole. Bio je jedan od prvih Srba koji su se školovali u inostranstvu i započeli rad na književnosti. Bio je među prvih 16 redovnih članova Srpske kraljevske akademije koje je 1887. imenovao kralj Milan Obrenović.[1]

Kao penzioner, živeo je u Valjevu do smrti 21. januara/2. februara 1895. godine, sahranjen je u porti crkve u Brankovini. Bio je pod starost mecena budućem slikaru Dragomiru Glišiću iz Valjeva.[2]

Po njemu su nazvane OŠ „Ljuba Nenadović” Čukarica i OŠ „Ljubomir-Ljuba Nenadović” Ranilović...
70934665 Ljubomir P. Nenadović - O CRNOGORCIMA, 1929 g.

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.