pregleda

Izabrana pisma Louisa Adamiča (SLO)


Cena:
990 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

ndi (2708)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 4732

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1981
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

U dobrom stanju. Na slovenačkom (ne postoji srpskohrvatski prevod)


Izabrana pisma Louisa Adamiča
Louis Adamic
Cankarjeva založba, 1981
Tvrdi povez sa omotom, 473 str

Luj Adamič (sloven. Alojz Adamič, engl. Louis Adamic; ) bio je američki književnik slovenačkog porekla.

Rođen je 21. marta 1898. godine u Praproču pri Grosuplju. Gimnaziju je pohađao u Ljubljani do 1913. godine, kada je isključen zbog učestvovanja u tajnom protivaustrijskom pokretu. Posle toga je otišao u SAD. Bio je dopisnik „Glasa naroda“ od 1915. do 1917. godine. Posle toga je kao dobrovoljac Američke vojske učestvovao u Prvom svetskom ratu u Francuskoj. Od 1920. do 1930. goidne, uglavnom je živeo u Kaliforniji, a 1930. se preselio u Milford, Nju Džerzi.

Godine 1932. vratio se u Jugoslaviju, gde se povezao sa slovenačkim intelektualcima, poput Otona Župančiča, Josipa Vidmara, Edvarda Kardelja, Borisa Kidriča i ostalih. Protestovao je protiv režima Šestojanuarske diktature. Naredne godine se vratio u SAD i napisao delo „The Natives Return“ (1934).

Tokom Drugog svetskog rata podupirao je Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije i objavljivao dva sopstvena biltena, „War and Postwar“ i „Trends & Tides“. Adamič je bio na vodećim položajima u organizacijama „Writers` War Board“, „World Peace Ways“ i „American Committee for Free Yugoslavia“. Bio je osnivač i prvi predsednik Udruženog odbora američkih Jugoslovena. Nakon kapitualcije Italije 1943, uputio je predsedniku Frenklinu Ruzveltu zahtev za ustupanje Jugoslaviji Slovenačkog primorja, Istre, Rijeke i Zadra. Godine 1944, u više je navrata uspostavio kontakte sa predstavnicima NOP-a u Londonu i sa Josipom Brozom Titom u Bariju.

Godine 1949. duže je vreme boravio u Jugoslaviji. Posle rata uglavnom se borio za demokratska prava u SAD i zalagao za socijalističku Jugoslaviju. Još pre rata, Adamič je u SAD bio uvršten u spisak komunista, iako je bio samo osvešteni književnik i publicista. Makartijeva administracija osujetila je objavljivanje njegovog dela „The Eagle and the Roots“ 1950. godine. Delo mu je objavljeno tek 1952, ali izuzetno osakaćeno.

Nakon dva pokušaja atentata i pretnji, 4. septembra 1951, Adamiča su pronašli mrtvog u njegovom spaljenom domu u Milfordu. Rezultat istrage vlasti nikad nisu objavile. Budući da je tada u Jugoslaviji trajao sukob između Tita i Staljina, američki mediji su pretpostavili da su ga ubili pripadnici NKVD-a, ali to nikad nije dokazano.
Nakon smrti, američki Slovenci otkupili su njegovu književnu ostavštinu, a u rodnoj kući u Sloveniji otvoren je spomen-muzej. Po njemu je nazvana Ulica Luja Adamiča.

Literarno stvaralaštvo
Glavne teme njegovih dela bile su iseljeništvo, te socijalni i politički problemi u SAD. U američki književnost ušao je novelom „Bobrunks“ (1928). Izuzetnu pažnju pobudio je knjigom „Dinamit“ (1931) u kojoj je realistički prikazao socijalno izrabljivanje američkog radnika. Neke od knjiga u kojima se bavio iseljeništvom su „Grandsons“ (1935), „The Cradle of Life“ (1936) i ostalo. Godine 1932, primio je Gugenhajmovu stipendiju za delo „Laughing in the Jungle“. Njegova novela „Enigma“ ušla je u antologiju najbolje kratke proze posle 1931. godine. Neka njegova dela su prevedena na slovenački jezikslovenački i ostale jezike.

¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤

L_I_Č_N_O______P_R_E_U_Z_I_M_A_NJ_E_:
Za kupovine ukupne vrednosti preko 2.000 dinara moguće lično preuzimanje u Cara Dušana u Novom Sadu. Ako je za pojedinačnu knjigu navedena samo opcija Pošta, lično preuzimanje samo te knjige nije moguće. U Novom Sadu moguća je lična dostava i plaćanje preko službe Eko-kurir (cena je 250-300 din).

STANJE KNJIGE:
Knjiga koju dobijate je ona koja je na slici. Ukoliko nije naznačeno da je knjiga nova ili nekorišćena, ponekad se desi da na predlistu stoji potpis, posveta ili pečat i da to nije navedeno u opisu. Ako vam takve stvari smetaju, pitajte me pre kupovine da proverim.

KOMUNIKACIJA:
Komunikacija ide isključivo preko Kupindo poruka, ne telefonom. Budite normalni.

POPUSTI, CENKANJE I SL.:
Cena je ta koja piše, molim vas da mi ne šaljete pitanja o poslednjoj i zadnjoj ceni niti svoje kontraponude.


SLANJE:
Knjige šaljem kao tiskovinu ili CC paket nakon uplate na račun. Pakujem ih bezbedno i pažljivo, dobijate ih u stanju u kojem su poslate. Poštarina za jednu pošiljku obično iznosi od 190 do 260 din, u zavisnosti od težine. To je poštarina za tiskovinu, CC paket je skuplji, post ekspres je najskuplji. Za četiri i više pojedinačno kupljenih knjiga (u to ne spadaju kompleti) ja snosim troškove poštarine. Potrebno je da uplatite/preuzmete knjigu u propisanom roku od 7 dana.

SUSEDNE ZEMLJE I INOSTRANSTVO:
Poštarina je za jednu knjigu visoka i okvirno se kreće od 10-15 eur za prvu i oko 7 eura za svaku dodatnu knjigu. Postoji mogućnost znatno isplativijeg slanja za teže pakete. Uplate PayPalom (+10%), direktno na devizni račun, Western Union ili Moneygram. Najbolje je da pre kupovine pitate koliki su troškovi dostave, jer su često veći od cene same knjige.

INTERNATIONAL ORDERS:
I will send abroad. For your calculation, one hundred dinars roughly equals $1. Please register here:
https://www.limundo.com/Registracija/Kupindo
and then PM me on the link below for postage costs (they usually start at around 15 euro for the first book and 7 euro for each additional one)
https://www.kupindo.com/Clan/ndi/PostaviPitanje

MOJA PONUDA:
Nove knjige postavljam gotovo svaki dan. Možete ih pratiti na ovom linku http://www.limundo.com/Clan/ndi (pritisnite dugme `Prati`)
¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤¤

Predmet: 70810917
U dobrom stanju. Na slovenačkom (ne postoji srpskohrvatski prevod)


Izabrana pisma Louisa Adamiča
Louis Adamic
Cankarjeva založba, 1981
Tvrdi povez sa omotom, 473 str

Luj Adamič (sloven. Alojz Adamič, engl. Louis Adamic; ) bio je američki književnik slovenačkog porekla.

Rođen je 21. marta 1898. godine u Praproču pri Grosuplju. Gimnaziju je pohađao u Ljubljani do 1913. godine, kada je isključen zbog učestvovanja u tajnom protivaustrijskom pokretu. Posle toga je otišao u SAD. Bio je dopisnik „Glasa naroda“ od 1915. do 1917. godine. Posle toga je kao dobrovoljac Američke vojske učestvovao u Prvom svetskom ratu u Francuskoj. Od 1920. do 1930. goidne, uglavnom je živeo u Kaliforniji, a 1930. se preselio u Milford, Nju Džerzi.

Godine 1932. vratio se u Jugoslaviju, gde se povezao sa slovenačkim intelektualcima, poput Otona Župančiča, Josipa Vidmara, Edvarda Kardelja, Borisa Kidriča i ostalih. Protestovao je protiv režima Šestojanuarske diktature. Naredne godine se vratio u SAD i napisao delo „The Natives Return“ (1934).

Tokom Drugog svetskog rata podupirao je Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije i objavljivao dva sopstvena biltena, „War and Postwar“ i „Trends & Tides“. Adamič je bio na vodećim položajima u organizacijama „Writers` War Board“, „World Peace Ways“ i „American Committee for Free Yugoslavia“. Bio je osnivač i prvi predsednik Udruženog odbora američkih Jugoslovena. Nakon kapitualcije Italije 1943, uputio je predsedniku Frenklinu Ruzveltu zahtev za ustupanje Jugoslaviji Slovenačkog primorja, Istre, Rijeke i Zadra. Godine 1944, u više je navrata uspostavio kontakte sa predstavnicima NOP-a u Londonu i sa Josipom Brozom Titom u Bariju.

Godine 1949. duže je vreme boravio u Jugoslaviji. Posle rata uglavnom se borio za demokratska prava u SAD i zalagao za socijalističku Jugoslaviju. Još pre rata, Adamič je u SAD bio uvršten u spisak komunista, iako je bio samo osvešteni književnik i publicista. Makartijeva administracija osujetila je objavljivanje njegovog dela „The Eagle and the Roots“ 1950. godine. Delo mu je objavljeno tek 1952, ali izuzetno osakaćeno.

Nakon dva pokušaja atentata i pretnji, 4. septembra 1951, Adamiča su pronašli mrtvog u njegovom spaljenom domu u Milfordu. Rezultat istrage vlasti nikad nisu objavile. Budući da je tada u Jugoslaviji trajao sukob između Tita i Staljina, američki mediji su pretpostavili da su ga ubili pripadnici NKVD-a, ali to nikad nije dokazano.
Nakon smrti, američki Slovenci otkupili su njegovu književnu ostavštinu, a u rodnoj kući u Sloveniji otvoren je spomen-muzej. Po njemu je nazvana Ulica Luja Adamiča.

Literarno stvaralaštvo
Glavne teme njegovih dela bile su iseljeništvo, te socijalni i politički problemi u SAD. U američki književnost ušao je novelom „Bobrunks“ (1928). Izuzetnu pažnju pobudio je knjigom „Dinamit“ (1931) u kojoj je realistički prikazao socijalno izrabljivanje američkog radnika. Neke od knjiga u kojima se bavio iseljeništvom su „Grandsons“ (1935), „The Cradle of Life“ (1936) i ostalo. Godine 1932, primio je Gugenhajmovu stipendiju za delo „Laughing in the Jungle“. Njegova novela „Enigma“ ušla je u antologiju najbolje kratke proze posle 1931. godine. Neka njegova dela su prevedena na slovenački jezikslovenački i ostale jezike.

70810917 Izabrana pisma Louisa Adamiča (SLO)

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.