Stara cena |
4.490 din |
|
| Cena: | ||
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: K266
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Redje u ponudi!
Sela parohije Krnjeuše u Bosni, Bjelajsko polje i Bravsko
Petar Rađenović (1885-1941) bio je pravoslavni svještenik i etnograf, koji je proučavao prostore Bosanske Krajine.
Rođen je 8. februara 1885. u Bosanskim Osredcima.[2] Osnovnu školu je završio u Trubaru, gimnaziju u Sarajevu 1903. a Bogosloviju u Reljevu 1907.[2] Iste godine je i rukopoložen za svještenika, a svoje službovanje je obavljao u selima Bosanske Krajine, koja su i bila predmet njegovog proučavanja.[2]
Petar Rađenović je 1928. postao profesor vjeronauke u Realnoj gimnaziji u Banja Luci, a član Crkvenog suda Eparhije banjalučke postaje 1932.[1]
Crkveni čin protojereja dobija 1937.[1]
Rad na proučavanju Bosanske Krajine
Rađenović započinje svoj rad na proučavanju prostora Bosanske Krajine, nakon što je Milan Karanović 1920. predložio Jovanu Cvijiću da se terenski rad na proučavanju Bosne organizuje preko svještenika.[2][3] Prilikom svog rada se koristio Cvijićevim `Uputstvom za proučavanje sela u Bosni` iz 1898.[2] Rađenović je započeo sa terenskim radom, i 1923. njegovo djelo `Sela parohije Krnjeuše (kod Petrovca)` biva objavljeno u Srpskom etnografskom zborniku, u izdanju Srpske kraljevske akademije. `Bjelajsko polje i Bravsko` objavljeno 1925. pod nadzorom Jovana Cvijića, Rađenović je smatrao svojim najboljim djelom.[3] NJegovo antropogeografsko djelo `Unac – antropogeografska ispitivanja` napisano na osnovu terenskih istraživanja 1933-1934, objavljeno je tek 1948. od strane Srpske akademije nauka, sedam godina nakon autorove smrti.[4][2]
Zajedno sa Milanom Karanovićem, učestvovao je na arheološkim istraživanjima u Sanskom Mostu.[3]
Smatra se jednim od najvažnijih autora, kada je u pitanju doprinos etnografiji Bosne i Hercegovine, u prvoj polovini 20. vijeka.[5][3]
Djela
Njegova najvažnija djela su:
Sela parohije Krnjeuše (kod Petrovca) (1923)
Bjelajsko polje i Bravsko (1925) (napisano pod nadzorom Jovana Civijića)
Unac – antropogeografska ispitivanja (1948)
Smrt
Nakon napada Sila Osovine na Jugoslaviju i uspostavljanja NDH, Petar Rađenović bježi u Srbiju, i nastanjuje se u Šapcu, gdje je i ubijen je 21. oktobra 1941. od strane njemačke kaznene ekspedicije.