pregleda

Sela parohije Krnjeuše u Bosni - Petar Radjenovic


Stara cena

4.490

din
-20%
Cena:
3.592 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (7947)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 14807

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: K266
Jezik: Srpski

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Redje u ponudi!

Sela parohije Krnjeuše u Bosni, Bjelajsko polje i Bravsko

Petar Rađenović (1885-1941) bio je pravoslavni svještenik i etnograf, koji je proučavao prostore Bosanske Krajine.

Rođen je 8. februara 1885. u Bosanskim Osredcima.[2] Osnovnu školu je završio u Trubaru, gimnaziju u Sarajevu 1903. a Bogosloviju u Reljevu 1907.[2] Iste godine je i rukopoložen za svještenika, a svoje službovanje je obavljao u selima Bosanske Krajine, koja su i bila predmet njegovog proučavanja.[2]

Petar Rađenović je 1928. postao profesor vjeronauke u Realnoj gimnaziji u Banja Luci, a član Crkvenog suda Eparhije banjalučke postaje 1932.[1]

Crkveni čin protojereja dobija 1937.[1]

Rad na proučavanju Bosanske Krajine
Rađenović započinje svoj rad na proučavanju prostora Bosanske Krajine, nakon što je Milan Karanović 1920. predložio Jovanu Cvijiću da se terenski rad na proučavanju Bosne organizuje preko svještenika.[2][3] Prilikom svog rada se koristio Cvijićevim `Uputstvom za proučavanje sela u Bosni` iz 1898.[2] Rađenović je započeo sa terenskim radom, i 1923. njegovo djelo `Sela parohije Krnjeuše (kod Petrovca)` biva objavljeno u Srpskom etnografskom zborniku, u izdanju Srpske kraljevske akademije. `Bjelajsko polje i Bravsko` objavljeno 1925. pod nadzorom Jovana Cvijića, Rađenović je smatrao svojim najboljim djelom.[3] NJegovo antropogeografsko djelo `Unac – antropogeografska ispitivanja` napisano na osnovu terenskih istraživanja 1933-1934, objavljeno je tek 1948. od strane Srpske akademije nauka, sedam godina nakon autorove smrti.[4][2]

Zajedno sa Milanom Karanovićem, učestvovao je na arheološkim istraživanjima u Sanskom Mostu.[3]

Smatra se jednim od najvažnijih autora, kada je u pitanju doprinos etnografiji Bosne i Hercegovine, u prvoj polovini 20. vijeka.[5][3]

Djela
Njegova najvažnija djela su:

Sela parohije Krnjeuše (kod Petrovca) (1923)
Bjelajsko polje i Bravsko (1925) (napisano pod nadzorom Jovana Civijića)
Unac – antropogeografska ispitivanja (1948)

Smrt
Nakon napada Sila Osovine na Jugoslaviju i uspostavljanja NDH, Petar Rađenović bježi u Srbiju, i nastanjuje se u Šapcu, gdje je i ubijen je 21. oktobra 1941. od strane njemačke kaznene ekspedicije.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 70439081
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Redje u ponudi!

Sela parohije Krnjeuše u Bosni, Bjelajsko polje i Bravsko

Petar Rađenović (1885-1941) bio je pravoslavni svještenik i etnograf, koji je proučavao prostore Bosanske Krajine.

Rođen je 8. februara 1885. u Bosanskim Osredcima.[2] Osnovnu školu je završio u Trubaru, gimnaziju u Sarajevu 1903. a Bogosloviju u Reljevu 1907.[2] Iste godine je i rukopoložen za svještenika, a svoje službovanje je obavljao u selima Bosanske Krajine, koja su i bila predmet njegovog proučavanja.[2]

Petar Rađenović je 1928. postao profesor vjeronauke u Realnoj gimnaziji u Banja Luci, a član Crkvenog suda Eparhije banjalučke postaje 1932.[1]

Crkveni čin protojereja dobija 1937.[1]

Rad na proučavanju Bosanske Krajine
Rađenović započinje svoj rad na proučavanju prostora Bosanske Krajine, nakon što je Milan Karanović 1920. predložio Jovanu Cvijiću da se terenski rad na proučavanju Bosne organizuje preko svještenika.[2][3] Prilikom svog rada se koristio Cvijićevim `Uputstvom za proučavanje sela u Bosni` iz 1898.[2] Rađenović je započeo sa terenskim radom, i 1923. njegovo djelo `Sela parohije Krnjeuše (kod Petrovca)` biva objavljeno u Srpskom etnografskom zborniku, u izdanju Srpske kraljevske akademije. `Bjelajsko polje i Bravsko` objavljeno 1925. pod nadzorom Jovana Cvijića, Rađenović je smatrao svojim najboljim djelom.[3] NJegovo antropogeografsko djelo `Unac – antropogeografska ispitivanja` napisano na osnovu terenskih istraživanja 1933-1934, objavljeno je tek 1948. od strane Srpske akademije nauka, sedam godina nakon autorove smrti.[4][2]

Zajedno sa Milanom Karanovićem, učestvovao je na arheološkim istraživanjima u Sanskom Mostu.[3]

Smatra se jednim od najvažnijih autora, kada je u pitanju doprinos etnografiji Bosne i Hercegovine, u prvoj polovini 20. vijeka.[5][3]

Djela
Njegova najvažnija djela su:

Sela parohije Krnjeuše (kod Petrovca) (1923)
Bjelajsko polje i Bravsko (1925) (napisano pod nadzorom Jovana Civijića)
Unac – antropogeografska ispitivanja (1948)

Smrt
Nakon napada Sila Osovine na Jugoslaviju i uspostavljanja NDH, Petar Rađenović bježi u Srbiju, i nastanjuje se u Šapcu, gdje je i ubijen je 21. oktobra 1941. od strane njemačke kaznene ekspedicije.
70439081 Sela parohije Krnjeuše u Bosni - Petar Radjenovic

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.