pregleda

Panta Sreckovic - Detinjstvo


Cena:
990 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (5969)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10891

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 256
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Pantelija Panta Srećković (Veliko Krčmare, 15. novembar 1834 — Beograd, 21. jul 1903) je bio srpski istoričar i akademik.

Rođen je 3/15. novembra 1834. godine u Velikim Krčmarima kod Kragujevca, od oca Slavka (rođenog 1788) i majke Marije-Bebe (1793—1878), ćerke Proke Ivanovića iz Zabojnice koji je učestvovao u Prvom i Drugom srpskom ustanku, kao i u Đakovoj buni, na Miloševoj strani. Deda po ocu, Srećko Stefanović, bio je učesnik Kočine krajine 1788-91. i u toku Prvog srpskog ustanka bio je bimbaša u Lepenici.

Školovao se u Malim Krčmarima, Drači, Beogradu (Bogoslovija od 1848) i Kijevu (Duhovna akademija). Iz četvorogodišnje ruske pravoslavne akademije prešao je na kijevski Univerzitet. Tu je 1859. godine stekao `prvi naučni stepen kandidata`.[1] Od 1859. do 1894. radio je kao profesor istorije na Liceju. Zatim je od 1863. godine u Velikoj školi predavao srpsku istoriju skoro četiri decenije. Putovao je 1873. godine po Staroj Srbiji i Makedoniji, kao član Društva za otvaranje srpskih škola. A dve godine kasnije proputovao je Dalmaciju, Primorje i Albaniju.

Vodeća je ličnost romantičarske istoriografije, sa Milošem Milojevićem.[2][3] Počeo je da piše još za vreme studija u Rusiji. Poznata su mu dela: `Rodoslovije srpskih carej`, `Stefan Nemanja`, `Nejaki Uroš`, `Vukašin`, te dvotomna knjiga `Istorija srpskoga naroda`. Ušao u sukob sa Ilarionom Ruvarcem i sledbenicima pozitivističke, kritičke istoriografije i iz njega izašao skoro potpuno zaboravljen.[4] Bio je veći srpski patrijota nego istoričar, smatralo se zbog nekoliko netačnosti i preterivanja u istorijskim radovima.[5]

Srećković je bio potpredsednik Narodne skupštine, narodni poslanik, srpski akademik (od 1886), profesor i rektor Velike škole[6]. Za vreme rata 1878. godine radio je kao načelnik okruga pirotskog, trnskog i brezničkog. Od 1894. godine je član Državnog saveta u Beogradu. Bio je veoma aktivan u „Makedonskom odboru“ i u „Društvu Svetog Save“[7].

Umro je 8/21. jula 1903. godine i sahranjen je na Novom groblju u Beogradu.

Bio je oženjen Ankom, ćerkom Marinka Radovanovića, ministra pravde i Jelene Spužić.

Po njemu je nazvana Ulica Pante Srećkovića (Beograd).

Važniji radovi
Istorija srpskog naroda od 600—1367 I—II (1884, 1888)
Stefan Nemanja; Nejaki Uroš, drugi srpski car; Car Siniša Paleolog Nemanjić i janjinski despot Toma; Vukašin (Glasnik Srpskog učenog društva, 27)
Stanje i odnos srpskih arhontija prema Ugarskoj i Vizantiji u polovini XII veka (Glasnik Srpskog učenog društva 54)
Tvorenija Domentijana i Teodosija (Spomenik 33)
Pregled istorijskih izvora o knezu Lazaru i Kraljeviću Marku (Spomenik 36)
Reference
`Branik`, Novi Sad 1903.
`Pravda`, Beograd 1937. godine
`Delo`, Beograd 1905. godine
`Otadžbine`, Beograd 1889. godine
`Branik`, Novi Sad 1903.
`Prosvetni glasnik`, Beograd 1910. godine
`Vreme`, Beograd 1937. godine

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 70009109
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Pantelija Panta Srećković (Veliko Krčmare, 15. novembar 1834 — Beograd, 21. jul 1903) je bio srpski istoričar i akademik.

Rođen je 3/15. novembra 1834. godine u Velikim Krčmarima kod Kragujevca, od oca Slavka (rođenog 1788) i majke Marije-Bebe (1793—1878), ćerke Proke Ivanovića iz Zabojnice koji je učestvovao u Prvom i Drugom srpskom ustanku, kao i u Đakovoj buni, na Miloševoj strani. Deda po ocu, Srećko Stefanović, bio je učesnik Kočine krajine 1788-91. i u toku Prvog srpskog ustanka bio je bimbaša u Lepenici.

Školovao se u Malim Krčmarima, Drači, Beogradu (Bogoslovija od 1848) i Kijevu (Duhovna akademija). Iz četvorogodišnje ruske pravoslavne akademije prešao je na kijevski Univerzitet. Tu je 1859. godine stekao `prvi naučni stepen kandidata`.[1] Od 1859. do 1894. radio je kao profesor istorije na Liceju. Zatim je od 1863. godine u Velikoj školi predavao srpsku istoriju skoro četiri decenije. Putovao je 1873. godine po Staroj Srbiji i Makedoniji, kao član Društva za otvaranje srpskih škola. A dve godine kasnije proputovao je Dalmaciju, Primorje i Albaniju.

Vodeća je ličnost romantičarske istoriografije, sa Milošem Milojevićem.[2][3] Počeo je da piše još za vreme studija u Rusiji. Poznata su mu dela: `Rodoslovije srpskih carej`, `Stefan Nemanja`, `Nejaki Uroš`, `Vukašin`, te dvotomna knjiga `Istorija srpskoga naroda`. Ušao u sukob sa Ilarionom Ruvarcem i sledbenicima pozitivističke, kritičke istoriografije i iz njega izašao skoro potpuno zaboravljen.[4] Bio je veći srpski patrijota nego istoričar, smatralo se zbog nekoliko netačnosti i preterivanja u istorijskim radovima.[5]

Srećković je bio potpredsednik Narodne skupštine, narodni poslanik, srpski akademik (od 1886), profesor i rektor Velike škole[6]. Za vreme rata 1878. godine radio je kao načelnik okruga pirotskog, trnskog i brezničkog. Od 1894. godine je član Državnog saveta u Beogradu. Bio je veoma aktivan u „Makedonskom odboru“ i u „Društvu Svetog Save“[7].

Umro je 8/21. jula 1903. godine i sahranjen je na Novom groblju u Beogradu.

Bio je oženjen Ankom, ćerkom Marinka Radovanovića, ministra pravde i Jelene Spužić.

Po njemu je nazvana Ulica Pante Srećkovića (Beograd).

Važniji radovi
Istorija srpskog naroda od 600—1367 I—II (1884, 1888)
Stefan Nemanja; Nejaki Uroš, drugi srpski car; Car Siniša Paleolog Nemanjić i janjinski despot Toma; Vukašin (Glasnik Srpskog učenog društva, 27)
Stanje i odnos srpskih arhontija prema Ugarskoj i Vizantiji u polovini XII veka (Glasnik Srpskog učenog društva 54)
Tvorenija Domentijana i Teodosija (Spomenik 33)
Pregled istorijskih izvora o knezu Lazaru i Kraljeviću Marku (Spomenik 36)
Reference
`Branik`, Novi Sad 1903.
`Pravda`, Beograd 1937. godine
`Delo`, Beograd 1905. godine
`Otadžbine`, Beograd 1889. godine
`Branik`, Novi Sad 1903.
`Prosvetni glasnik`, Beograd 1910. godine
`Vreme`, Beograd 1937. godine
70009109 Panta Sreckovic - Detinjstvo

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.