| Cena: | 
| Želi ovaj predmet: | 2 | 
| Stanje: | Nekorišćen | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje | 
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično | 
| Grad: | Novi Sad, Novi Sad | 
                                                                                        Godina izdanja: 2007
                                                                                                                        ISBN: 978-86-81749-15-9
                                                                                                                        Autor: Domaći
                                                                                                                        Jezik: Srpski
                                                                                
                        Autor - osoba	Vukićević, Nikola, 1830-1910 
Naslov	Crte iz prošlosti grada Sombora i okoline somborske / Nikola Đ. Vukićević 
Omotni naslov	Crte iz prošlosti 
Vrsta građe	knjiga ; odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.) 
Jezik	srpski 
Godina	2007 
Izdavanje i proizvodnja	Sombor : Časopis Dometi : Gradska biblioteka `Karlo Bijelicki`, 2007 (Budisava : Krimel) 
Fizički opis	178 str. : ilustr. ; 20 cm 
Drugi autori - osoba	Ćirković, Sima M., 1929-2009 = Ćirković, Sima M., 1929-2009 
Stokanov, Radivoj, 1949- 
Zbirka	Biblioteka Somborska baština ; ǂknj. ǂ3 
(karton) 
Napomene	Kor. i hrpt. stv. nasl.: Crte iz prošlosti 
Autorova slika na koricama 
Tiraž 303 
Str. 169-175: Somborske crte i crtice Nikole Đ. Vukićevića / Sima M. Ćirković 
Str. 176-178: Uz zapiske Nikole Đ. Vukićevića / Radivoj Stokanov. 
Predmetne odrednice	Sombor -- Istorija -- 18-19. v. 
 
 
UZ ZAPISKE NIKOLE Đ. VUKIĆEVIĆA 
Služeći se sentencijom najznatnijeg rimskog govornika Marka Tulija Cicerona o „istoriji kao svedoku vremena, svetlu istine, glasnici starine i učiteljici života`, čiji je okrunjen biser, „vita memoriae` preveo u poslovički pregnantnu parafrazu, kao sopstveni moto, o „životu pamćenja`, Nikola Đ. Vukićević (1830–1910) je u poznu jesen svog života u somborskoj „Slogi“ od 17. broja (23. aprila, po starom kalendaru) 1906. godine otpočeo da objavljuje „Crte iz prošlosti grada Sombora i okoline somborske“. Sa prekidima, u ukupno dvadeset četiri nastavka, od kojih je poslednji izašao u 51. broju novina (21. decembra) za 1908, od istorijske građe i od usmenog predanja Vukićević je ispisivao svoju povesnicu vojvođanskog Srpstva i Sombora od Mohačke bitke, i njegova školstva u XVIII i XIX veku, gde se, naglo prekinuta, okončava. Ekskurs u istoriju ovog našeg „pedagoškog Nestora` i „učitelja učitelja` – kako je nazivan u čestitkama sa svih strana kulturnog Srpstva o proslavi četrdesetogodišnjice učiteljskog i književnog rada u oktobru 1893. godine – nije slučajan i u najdirektnijem dosluhu je sa jednim njegovim davnašnjim člankom, „Podatcima za povestnicu grada Sombora, a od časti srednje Bačke`, u „Školskom listu“ za 1860. godinu, u brojevima 13, 14, 15. i 16. Očigledno je da mu se prva rečenica mladićkog rada morala posebno dopasti jer ju je, neznatno izmenjenu, nakon četrdeset i šest godina, ponovio na samom početku ponovnog pripovedanja: `Najstarija povesnica Bačke i Bodroške županije tamom neizvesnosti je pokrivena.` I drugi, paralelan, tok Vukićevićevih kazivanja zasniva se na njegovu zanimanju za biografistiku, u „Životoopisanijama srbskih učilišnih muževa`, u istom ovom godištu „Školskog lista“, u brojevima 20, 27. i 28, a zapravo maloj istoriji školstva u Vojvodini, koje se kao tema nametnulo zbog mesta i doprinosa Sombora i njegovih obrazovnih ustanova, o čemu je sa neskrivenim ponosom pisao. 
U svoje pedesetogodišnje istoriografsko zasvođe Vukićević je 1866. godine u „Prijatelju srbske mladeži“ ugradio još i „Zemljopis Bačke`, a u Knjižari braće Jovanovića, u Pančevu, početkom sedamdesetih godina, „Otačastveni i opšti zemljopis za srpsku decu`, „Povesnicu naroda srpskog` i „Ugarsku otačastvenu povesnicu sa osobitim obzirom na prošlost Srbalja u Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji`. (Kod Vukićevića istoričar i geograf drže se za ruke.) 
Objavljene drugi put u poslednjoj deceniji prošlog veka u somborskom časopisu „Dometi“ (br. 76–77, 78–79, 80–81, 82–83, 84, 85–86, 88–89, 90–91, 92–93, 94–95 i 96–97) Vukićevićeve „Crte“ trebalo je posle osamdeset godina od pojavljivanja obazrivo podvrgnuti najnužnijoj jezičkoj redakturi. Sa takvim osećanjem pristupilo se i u knjižnom izdanju. No, nije zgoreg ponoviti. U jezik Vukićevićev nije dirano, sem kad se jedna ista reč sretala u dvogubom, arhaizovanom i savremenom, gramatički kodifikovanom, obliku, sa priređivačevim izborom koji je dao prednost modernom normativnom duhu. Izostanak autografa dodatno otežava posao priređivanja jer priređivač nikada nije siguran da li neusklađenost u tekstu treba pripisati autoru ili slovoslagačko-korektorskom previdu. Ni usklađivanje interpunkcije sa današnjim navikama nije išlo lako i bez opiranja jer je Vukićevićeva rečenica neretko sapeta, podređena osećanju čvrstih sintaksičkih pravila nemačkog jezika. 
Sačuvani su naslovi poglavlja onako kako ih je odredila redakcija Sloge, sem na dva mesta kada ih je priređivač zbog izostavljanja sâm morao dati, ispisujući ih otud u uglastoj zagradi. 
Radivoj Stokanov 
 
MG79 (G)