pregleda

BOSANSKA KRIZA 1908-1914 - Dr Nikola Stojanović


Cena:
1.890 din
Želi ovaj predmet: 5
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

H.C.E (5803)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,84% pozitivnih ocena

Pozitivne: 9668

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Odlično stanje


Sarajevo
1958


Aneksiona kriza (1908—1909), poznata i kao Bosanska kriza ili Prva balkanska kriza, kriza je koja je nastala aneksijom Bosne i Hercegovine Austrougarskoj, izvršene proglasom cara Franca Jozefa 5. oktobra 1908. godine. Kao neposredan povod poslužila joj Mladoturska revolucija i prevrati u Carigradu, izvedeni u ljeto 1908. godine.


Austrougarska provincija Bosna i Hercegovina i Novopazarski sandžak

Karikatura Aneksione krize
Istorija Uredi

Dana 4. oktobra 1908. godine, Bugarska je proglasila nezavisnost, a već sljedećeg dana (5. oktobra 1908) Austrougarska je objavila aneksiju Bosne i Hercegovine. U ovaj događaj su, posredno ili neposredno, bili uključeni Ruska Imperija, Osmansko carstvo, Francuska, Velika Britanija, Italija, Kraljevina Srbija, Knjaževina Crna Gora i Njemačko carstvo. Aktom aneksije, izvedenim bez prethodnog sporazuma sa velikim silama — koje su joj na Berlinskom kongresu dale mandat za okupaciju Bosne i Hercegovine — Austrougarska je izvršila očiglednu povredu međunarodnih ugovora i izazvala žive proteste u Evropi, utoliko više što je u isto vrijeme (i u sporazumu sa njom) Bugarska proglasila svoju nezavisnost.

Predstavnici pravoslavnih i muslimanskih narodnih organizacija dali su onda u Budimpešti (11. oktobra 1908) izjavu da je aneksija izvršena bez pitanja i protiv volje stanovništva i uputili su posebnu delegaciju u evropske prestonice da tu izjavu stave do znanja velikim silama.

U Srbiji je aneksija izazvala veliko uzbuđenje jer se osjećalo da se Austrija time učvršćuje na Balkanu, da duboko pogađa nacionalnu budućnost srpstva i da želi da presiječe sve nade u budućnost velike samostalne srpske države. Srbi su se riješili na krupne žrtve; protestovali su u svim prestonicama, spaljivane su zastave Austrougarske. Srbi su stvorili Narodnu odbranu s ciljem da smiri partijske strasti i prikupi dobrovoljce za eventualne borbe, i obrazovali (24. februara 1909) koncentracionu vladu pod predsedništvom Stojana Novakovića.

Zapadne sile Francuska i Velika Britanija protivile su se aneksiji, ali nisu bile spremne da ratuju zbog nje. Rusija, koja je znala da će do ovog čina doći (čak je pregovarala s Austrougarskom oko određenih kompenzacija u svoju korist), nije ništa preduzela.

Pod pritiskom opšteg neraspoloženja u Evropi, u želji da sporu oduzme evropski karakter, Austrija je sa Osmanskim carstvom sklopila sporazum (26. februara 1909), platila joj odštetu od 2,5 miliona i počela pripreme da silom uguši srpske proteste. Srpska vlada je bila prinuđena da (31. marta 1909) da izjavu da aneksija ne pogađa njene interese i da će na svojoj teritoriji spriječiti djelovanje protiv Austrougarske.

Aneksijom Bosne i Hercegovine srpsko pitanje dobilo je evropski karakter, jer je u cijelom svijetu ostavljen utisak da je Austrougarska izvela nezakonit akt i da mu je kao pravu argumentaciju dala samo silu. Za Srbiju ovaj udar bio je od koristi: upozorio je na blisku opasnost, stavio krupna nacionalna pitanja iznad partijskih, izveo koncentraciju narodnih snaga i izazvao jačanje nacionalizma i nacionalne solidarnosti.

Ova kriza se smatra uvodom u Prvi svjetski rat.

Završila se Berlinskim sporazumom iz aprila 1909. godine.

Skuplje knjige možete platiti na rate.

International shipping
Paypal only
(Države Balkana: Uplata može i preko pošte ili Western Union-a)

1 euro = 117.5 din

For international buyers please see instructions below:
To buy an item: Click on the red button KUPI ODMAH
Količina: 1 / Isporuka: Pošta / Plaćanje: Tekući račun
To confirm the purchase click on the orange button: Potvrdi kupovinu (After that we will send our paypal details)
To message us for more information: Click on the blue button POŠALJI PORUKU
To see overview of all our items: Click on Svi predmeti člana

Ako je aktivirana opcija besplatna dostava, ona se odnosi samo na slanje kao preporučena tiskovina ili cc paket na teritoriji Srbije.

Poštarina za knjige je u proseku 133-200 dinara, u slučaju da izaberete opciju plaćanje pre slanja i slanje preko pošte. Postexpress i kurirske službe su skuplje ali imaju opciju plaćanja pouzećem. Ako nije stavljena opcija da je moguće slanje i nekom drugom kurirskom službom pored postexpressa, slobodno kupite knjigu pa nam u poruci napišite koja kurirska služba vam odgovara.

Ukoliko još uvek nemate bar 10 pozitivnih ocena, zbog nekoliko neprijatnih iskustava, molili bi vas da nam uplatite cenu kupljenog predmeta unapred.

Novi Sad lično preuzimanje ili svaki dan ili jednom nedeljno zavisno od lokacije prodatog predmeta.

Našu kompletnu ponudu možete videti preko linka
https://www.kupindo.com/Clan/H.C.E/SpisakPredmeta
Ukoliko tražite još neki naslov koji ne možete da nađete pošaljite nam poruku možda ga imamo u magacinu.
Pogledajte i našu ponudu na limundu https://www.limundo.com/Clan/H.C.E/SpisakAukcija
Slobodno pitajte šta vas zanima preko poruka. Preuzimanje moguce u Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici uz prethodni dogovor. (Većina knjiga je u Sremskoj Mitrovici, manji broj u Novom Sadu, tako da se najavite nekoliko dana ranije u slucaju ličnog preuzimanja, da bi knjige bile donete, a ako Vam hitno treba neka knjiga za danas ili sutra, obavezno proverite prvo preko poruke da li je u magacinu da ne bi doslo do neprijatnosti). U krajnjem slučaju mogu biti poslate i poštom u Novi Sad i stižu za jedan dan.

U Novom Sadu lično preuzimanje na Grbavici na našoj adresi ili u okolini po dogovoru. Dostava na kućnu adresu u Novom Sadu putem kurira 350 dinara.
Slanje nakon uplate na račun u Erste banci (ukoliko ne želite da plaćate po preuzimanju). Poštarina za jednu knjigu, zavisno od njene težine, može biti od 133-200 din. Slanje vise knjiga u paketu težem od 2 kg 250-400 din. Za cene postexpressa ili drugih službi se možete informisati na njihovim sajtovima.
http://www.postexpress.rs/struktura/lat/cenovnik/cenovnik-unutrasnji-saobracaj.asp

INOSTRANSTVO: Šaljem po dogovoru, ili po vašim prijateljima/rodbini ili poštom. U Beč idem jednom godišnje pa ako se podudare termini knjige mogu doneti lično. Skuplje pakete mogu poslati i po nekom autobusu, molim vas ne tražite mi da šaljem autobusima knjige manje vrednosti jer mi odlazak na autobusku stanicu i čekanje prevoza pravi veći problem nego što bi koštala poštarina za slanje kao mali paket preko pošte.

Ukoliko kupujete više od jedne knjige javite se porukom možda Vam mogu dati određeni popust na neke naslove.

Sve knjige su detaljno uslikane, ako Vas još nešto interesuje slobodno pitajte porukom. Reklamacije primamo samo ukoliko nam prvo pošaljete knjigu nazad da vidim u čemu je problem pa nakon toga vraćamo novac. Jednom smo prevareni od strane člana koji nam je vratio potpuno drugu knjigu od one koju smo mu mi poslali, tako da više ne vraćamo novac pre nego što vidimo da li se radi o našoj knjizi.
Ukoliko Vam neka pošiljka ne stigne za dva ili tri dana, odmah nas kontaktirajte za broj pošiljke kako bi videli u čemu je problem. Ne čekajte da prođe više vremena, pogotovo ako ste iz inostranstva, jer nakon određenog vremena pošiljke se vraćaju pošiljaocu, tako da bi morali da platimo troškove povratka i ponovnog slanja. Potvrde o slanju čuvamo do 10 dana. U 99% slučajeva sve prolazi glatko, ali nikad se ne zna.

Ukoliko uvažimo vašu reklamaciju ne snosimo troškove poštarine, osim kada je očigledno naša greška u pitanju.

Predmet: 69430909
Odlično stanje


Sarajevo
1958


Aneksiona kriza (1908—1909), poznata i kao Bosanska kriza ili Prva balkanska kriza, kriza je koja je nastala aneksijom Bosne i Hercegovine Austrougarskoj, izvršene proglasom cara Franca Jozefa 5. oktobra 1908. godine. Kao neposredan povod poslužila joj Mladoturska revolucija i prevrati u Carigradu, izvedeni u ljeto 1908. godine.


Austrougarska provincija Bosna i Hercegovina i Novopazarski sandžak

Karikatura Aneksione krize
Istorija Uredi

Dana 4. oktobra 1908. godine, Bugarska je proglasila nezavisnost, a već sljedećeg dana (5. oktobra 1908) Austrougarska je objavila aneksiju Bosne i Hercegovine. U ovaj događaj su, posredno ili neposredno, bili uključeni Ruska Imperija, Osmansko carstvo, Francuska, Velika Britanija, Italija, Kraljevina Srbija, Knjaževina Crna Gora i Njemačko carstvo. Aktom aneksije, izvedenim bez prethodnog sporazuma sa velikim silama — koje su joj na Berlinskom kongresu dale mandat za okupaciju Bosne i Hercegovine — Austrougarska je izvršila očiglednu povredu međunarodnih ugovora i izazvala žive proteste u Evropi, utoliko više što je u isto vrijeme (i u sporazumu sa njom) Bugarska proglasila svoju nezavisnost.

Predstavnici pravoslavnih i muslimanskih narodnih organizacija dali su onda u Budimpešti (11. oktobra 1908) izjavu da je aneksija izvršena bez pitanja i protiv volje stanovništva i uputili su posebnu delegaciju u evropske prestonice da tu izjavu stave do znanja velikim silama.

U Srbiji je aneksija izazvala veliko uzbuđenje jer se osjećalo da se Austrija time učvršćuje na Balkanu, da duboko pogađa nacionalnu budućnost srpstva i da želi da presiječe sve nade u budućnost velike samostalne srpske države. Srbi su se riješili na krupne žrtve; protestovali su u svim prestonicama, spaljivane su zastave Austrougarske. Srbi su stvorili Narodnu odbranu s ciljem da smiri partijske strasti i prikupi dobrovoljce za eventualne borbe, i obrazovali (24. februara 1909) koncentracionu vladu pod predsedništvom Stojana Novakovića.

Zapadne sile Francuska i Velika Britanija protivile su se aneksiji, ali nisu bile spremne da ratuju zbog nje. Rusija, koja je znala da će do ovog čina doći (čak je pregovarala s Austrougarskom oko određenih kompenzacija u svoju korist), nije ništa preduzela.

Pod pritiskom opšteg neraspoloženja u Evropi, u želji da sporu oduzme evropski karakter, Austrija je sa Osmanskim carstvom sklopila sporazum (26. februara 1909), platila joj odštetu od 2,5 miliona i počela pripreme da silom uguši srpske proteste. Srpska vlada je bila prinuđena da (31. marta 1909) da izjavu da aneksija ne pogađa njene interese i da će na svojoj teritoriji spriječiti djelovanje protiv Austrougarske.

Aneksijom Bosne i Hercegovine srpsko pitanje dobilo je evropski karakter, jer je u cijelom svijetu ostavljen utisak da je Austrougarska izvela nezakonit akt i da mu je kao pravu argumentaciju dala samo silu. Za Srbiju ovaj udar bio je od koristi: upozorio je na blisku opasnost, stavio krupna nacionalna pitanja iznad partijskih, izveo koncentraciju narodnih snaga i izazvao jačanje nacionalizma i nacionalne solidarnosti.

Ova kriza se smatra uvodom u Prvi svjetski rat.

Završila se Berlinskim sporazumom iz aprila 1909. godine.
69430909 BOSANSKA KRIZA 1908-1914 - Dr Nikola Stojanović

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.