pregleda

RAD NA NAŠIM NARODNIM ZADACIMA /SRPSKE ŠKOLE U OSMANSKO


Cena:
990 din
Želi ovaj predmet: 2
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

H.C.E (5805)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,84% pozitivnih ocena

Pozitivne: 9671

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

SRPSKE ŠKOLE U OSMANSKOM CARSTVU Carigrad i Solun
Maja Nikolova
Pedagoški muzej Beograd 2011
Rad na našim narodnim zadacima
tvrd povez, format 21 x 22 cm
strana 197
ilustrovano, tiraž 300 primeraka


Knjiga je nova
Nekorišćena






Srpska gimnazija u Carigradu je osnovana 1893. u Turskoj carevini i ostaje sve do 1901/902. godine kada se ukida.

Završila je svoj zadatak sačekavši da se skopska i solunska gimnazija osnuju.


Srpska srednja škola u Solunu je osnovana 1894. u Turskoj carevini.


Maturanti gimnazije 1906. godine
Gimnazija u Solunu je prestala da postoji 1910. a njenu ulogu je preuzela srpska gimnazija u Skoplju koja je dočekala oslobođenje i nastavila rad u slobodnoj državi.

Istorijat Uredi

I srpska solunska gimnazija postala je iz osnovne škole, iste godine 1892. kada je u Carigradu osnovana srpska osnovna škola, počelo se da se radi u Solunu na sličnoj stvari, novembra iste odine stigao je iz Carigrada izveštaj da je odobreno otvaranje škole, rad u njoj je počeo 6. decembra 1892.

Maja 1894. pokreće se pitanje podizanja ove škole u rang gimnazije, zvaničan predlog otišao je 26. juna iste godine. Predlog je usvojen i školske 1894/1895. godine otvoren je prvi razred gimnazije u koji je upisano 15 učenika. Program je bio kao u Kraljevini Srbiji, više francuski i turski jezik. Upravnik gimnazije Petar Kostić tražio je od turskih vlasti da zavod nosi naziv „Srpska škola”. Turci su dozvolili naziv „Darul-taheilj” (Dom nauke). Međutim u vilajetskom kalendaru je zabeležena kao „Srbmektebi” (Srpska škola). Taj naziv ušao je i u svedočansvo o višem tečajnom ispitu.

Škola je sistematski napredovala. Do školske 1897/1898. godine otvorena su četiri razreda. Na direktorskoj konferenciji u leto 1898. odlučeno je da se solunska gimnazija pretvori u punu gimnaziju. Kako je pak tom prilikom rešeno da u Carigradu ostanu samo viši razredi bez nižih, solunskoj gimnaziji postavljen je specijani zadatak: da sprema službenike za naše prosvetno nacionalne potrebe, na prvom mestu za nastavnike srednjih škola, pošto u srpskoj novoosnovanoj školi u Skoplju bilo dodeljeno da obrazuje kadar učitelja.


Fotografija Dragomira Obradovića iz perioda kada je bio direktor Srpske gimnazije u Solunu
Godine 1902/903. gimnazija je dobila VII i završni razred. Te godine polagan je viši tečajni ispit koji je položilo 15 kandidata.

Solunska gimnazija živela je 16 godina od kojih samo 8 od ukidanja carigradske gimnazije. Pod 30. septembrom 1909. osnovana je osmorazredna gimnazija u Skoplju. Odmah su preneseni viši razredi iz Soluna u Skoplje tako da je te godine 1909/910. solunska gimnazija bila niža. Pred kraj ove godine donesena je odluka da se i niži razredi prenesu u Skoplje i Bitolj. Sa tom godinom završen je rad i solunska Srpska gimnazija.

Razlozi njenog prenošenja u Skoplje, pored ostalog nesumljivo leže i u težnji da se srpski nacionalno-politički i prosvetni rad koncentriše u Skoplju kao mnogo važnijem centru za srpske nacionalne interese.

Ukidanje srpske solunske gimnazije mnogi srpski prosvetni radnici smatrali su kao veliku pogrešku. Među onima koji su tako mislili naročito se ubedljivo ističe njen dugogodišnji direktor Dragomir Obradović čije je mišljenje sačuvano u gimnazijskom izveštaju za poslednju školsku godinu.[1]


Tags:
Istorija Srba srpskog naroda srbije srpske prosvete pedagogija školstvo obrazovanje xix 19. vek veka turska osmansko carstvo grcka solun .... privatnog zivota kultura kulture

Skuplje knjige možete platiti na rate.

International shipping
Paypal only
(Države Balkana: Uplata može i preko pošte ili Western Union-a)

1 euro = 117.5 din

For international buyers please see instructions below:
To buy an item: Click on the red button KUPI ODMAH
Količina: 1 / Isporuka: Pošta / Plaćanje: Tekući račun
To confirm the purchase click on the orange button: Potvrdi kupovinu (After that we will send our paypal details)
To message us for more information: Click on the blue button POŠALJI PORUKU
To see overview of all our items: Click on Svi predmeti člana

Ako je aktivirana opcija besplatna dostava, ona se odnosi samo na slanje kao preporučena tiskovina ili cc paket na teritoriji Srbije.

Poštarina za knjige je u proseku 133-200 dinara, u slučaju da izaberete opciju plaćanje pre slanja i slanje preko pošte. Postexpress i kurirske službe su skuplje ali imaju opciju plaćanja pouzećem. Ako nije stavljena opcija da je moguće slanje i nekom drugom kurirskom službom pored postexpressa, slobodno kupite knjigu pa nam u poruci napišite koja kurirska služba vam odgovara.

Ukoliko još uvek nemate bar 10 pozitivnih ocena, zbog nekoliko neprijatnih iskustava, molili bi vas da nam uplatite cenu kupljenog predmeta unapred.

Novi Sad lično preuzimanje ili svaki dan ili jednom nedeljno zavisno od lokacije prodatog predmeta.

Našu kompletnu ponudu možete videti preko linka
https://www.kupindo.com/Clan/H.C.E/SpisakPredmeta
Ukoliko tražite još neki naslov koji ne možete da nađete pošaljite nam poruku možda ga imamo u magacinu.
Pogledajte i našu ponudu na limundu https://www.limundo.com/Clan/H.C.E/SpisakAukcija
Slobodno pitajte šta vas zanima preko poruka. Preuzimanje moguce u Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici uz prethodni dogovor. (Većina knjiga je u Sremskoj Mitrovici, manji broj u Novom Sadu, tako da se najavite nekoliko dana ranije u slucaju ličnog preuzimanja, da bi knjige bile donete, a ako Vam hitno treba neka knjiga za danas ili sutra, obavezno proverite prvo preko poruke da li je u magacinu da ne bi doslo do neprijatnosti). U krajnjem slučaju mogu biti poslate i poštom u Novi Sad i stižu za jedan dan.

U Novom Sadu lično preuzimanje na Grbavici na našoj adresi ili u okolini po dogovoru. Dostava na kućnu adresu u Novom Sadu putem kurira 350 dinara.
Slanje nakon uplate na račun u Erste banci (ukoliko ne želite da plaćate po preuzimanju). Poštarina za jednu knjigu, zavisno od njene težine, može biti od 133-200 din. Slanje vise knjiga u paketu težem od 2 kg 250-400 din. Za cene postexpressa ili drugih službi se možete informisati na njihovim sajtovima.
http://www.postexpress.rs/struktura/lat/cenovnik/cenovnik-unutrasnji-saobracaj.asp

INOSTRANSTVO: Šaljem po dogovoru, ili po vašim prijateljima/rodbini ili poštom. U Beč idem jednom godišnje pa ako se podudare termini knjige mogu doneti lično. Skuplje pakete mogu poslati i po nekom autobusu, molim vas ne tražite mi da šaljem autobusima knjige manje vrednosti jer mi odlazak na autobusku stanicu i čekanje prevoza pravi veći problem nego što bi koštala poštarina za slanje kao mali paket preko pošte.

Ukoliko kupujete više od jedne knjige javite se porukom možda Vam mogu dati određeni popust na neke naslove.

Sve knjige su detaljno uslikane, ako Vas još nešto interesuje slobodno pitajte porukom. Reklamacije primamo samo ukoliko nam prvo pošaljete knjigu nazad da vidim u čemu je problem pa nakon toga vraćamo novac. Jednom smo prevareni od strane člana koji nam je vratio potpuno drugu knjigu od one koju smo mu mi poslali, tako da više ne vraćamo novac pre nego što vidimo da li se radi o našoj knjizi.
Ukoliko Vam neka pošiljka ne stigne za dva ili tri dana, odmah nas kontaktirajte za broj pošiljke kako bi videli u čemu je problem. Ne čekajte da prođe više vremena, pogotovo ako ste iz inostranstva, jer nakon određenog vremena pošiljke se vraćaju pošiljaocu, tako da bi morali da platimo troškove povratka i ponovnog slanja. Potvrde o slanju čuvamo do 10 dana. U 99% slučajeva sve prolazi glatko, ali nikad se ne zna.

Ukoliko uvažimo vašu reklamaciju ne snosimo troškove poštarine, osim kada je očigledno naša greška u pitanju.

Predmet: 69420417
SRPSKE ŠKOLE U OSMANSKOM CARSTVU Carigrad i Solun
Maja Nikolova
Pedagoški muzej Beograd 2011
Rad na našim narodnim zadacima
tvrd povez, format 21 x 22 cm
strana 197
ilustrovano, tiraž 300 primeraka


Knjiga je nova
Nekorišćena






Srpska gimnazija u Carigradu je osnovana 1893. u Turskoj carevini i ostaje sve do 1901/902. godine kada se ukida.

Završila je svoj zadatak sačekavši da se skopska i solunska gimnazija osnuju.


Srpska srednja škola u Solunu je osnovana 1894. u Turskoj carevini.


Maturanti gimnazije 1906. godine
Gimnazija u Solunu je prestala da postoji 1910. a njenu ulogu je preuzela srpska gimnazija u Skoplju koja je dočekala oslobođenje i nastavila rad u slobodnoj državi.

Istorijat Uredi

I srpska solunska gimnazija postala je iz osnovne škole, iste godine 1892. kada je u Carigradu osnovana srpska osnovna škola, počelo se da se radi u Solunu na sličnoj stvari, novembra iste odine stigao je iz Carigrada izveštaj da je odobreno otvaranje škole, rad u njoj je počeo 6. decembra 1892.

Maja 1894. pokreće se pitanje podizanja ove škole u rang gimnazije, zvaničan predlog otišao je 26. juna iste godine. Predlog je usvojen i školske 1894/1895. godine otvoren je prvi razred gimnazije u koji je upisano 15 učenika. Program je bio kao u Kraljevini Srbiji, više francuski i turski jezik. Upravnik gimnazije Petar Kostić tražio je od turskih vlasti da zavod nosi naziv „Srpska škola”. Turci su dozvolili naziv „Darul-taheilj” (Dom nauke). Međutim u vilajetskom kalendaru je zabeležena kao „Srbmektebi” (Srpska škola). Taj naziv ušao je i u svedočansvo o višem tečajnom ispitu.

Škola je sistematski napredovala. Do školske 1897/1898. godine otvorena su četiri razreda. Na direktorskoj konferenciji u leto 1898. odlučeno je da se solunska gimnazija pretvori u punu gimnaziju. Kako je pak tom prilikom rešeno da u Carigradu ostanu samo viši razredi bez nižih, solunskoj gimnaziji postavljen je specijani zadatak: da sprema službenike za naše prosvetno nacionalne potrebe, na prvom mestu za nastavnike srednjih škola, pošto u srpskoj novoosnovanoj školi u Skoplju bilo dodeljeno da obrazuje kadar učitelja.


Fotografija Dragomira Obradovića iz perioda kada je bio direktor Srpske gimnazije u Solunu
Godine 1902/903. gimnazija je dobila VII i završni razred. Te godine polagan je viši tečajni ispit koji je položilo 15 kandidata.

Solunska gimnazija živela je 16 godina od kojih samo 8 od ukidanja carigradske gimnazije. Pod 30. septembrom 1909. osnovana je osmorazredna gimnazija u Skoplju. Odmah su preneseni viši razredi iz Soluna u Skoplje tako da je te godine 1909/910. solunska gimnazija bila niža. Pred kraj ove godine donesena je odluka da se i niži razredi prenesu u Skoplje i Bitolj. Sa tom godinom završen je rad i solunska Srpska gimnazija.

Razlozi njenog prenošenja u Skoplje, pored ostalog nesumljivo leže i u težnji da se srpski nacionalno-politički i prosvetni rad koncentriše u Skoplju kao mnogo važnijem centru za srpske nacionalne interese.

Ukidanje srpske solunske gimnazije mnogi srpski prosvetni radnici smatrali su kao veliku pogrešku. Među onima koji su tako mislili naročito se ubedljivo ističe njen dugogodišnji direktor Dragomir Obradović čije je mišljenje sačuvano u gimnazijskom izveštaju za poslednju školsku godinu.[1]


Tags:
Istorija Srba srpskog naroda srbije srpske prosvete pedagogija školstvo obrazovanje xix 19. vek veka turska osmansko carstvo grcka solun .... privatnog zivota kultura kulture
69420417 RAD NA NAŠIM NARODNIM ZADACIMA /SRPSKE ŠKOLE U OSMANSKO

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.