Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1996
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Nova, nekorišćena
Autor - osoba Vlaškalin, Aleksandar
Naslov Dr Jovan Paču i njegov krug / Aleksandar Vlaškalin
Vrsta građe knjiga ; odrasli, ozbilјna (nije lepa knjiž.)
Jezik srpski
Godina 1996
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Biblioteka grada Beograda : Želnid ; Novi Sad : Matica srpska, 1996 (Beograd : Želnid)
Fizički opis 751 str., [16] str. s tablama : ilustr. ; 25 cm
ISBN 86-7307-001-5 (karton)
Napomene Tiraž 1.000
Napomene uz svako poglavlјe
Bibliografija: str. 719-724
Geografski nazivi: str. 725-726; Registar: str. 729-751.
Predmetne odrednice Paču, Jovan, 1847-1902
Jovan Paču (Aleksandrovo kraj Subotice, 17. marta 1847 — Zagreb, 30. oktobar 1902) je bio srpski kompozitor, lekar i pijanista.
Još za vreme školovanja u Subotici istakao se kao nadaren pijanista, pa je već 1863. godine svirao na javnom koncertu. Paralelno sa studijama medicine u Pragu (koju je studirao i u Pešti) učio je privatno kod Bedžiha Smetane.
Godine 1866. nastupio je na Omladinskoj skupštini u Novom Sadu i od tada, uz lekarski poziv, redovno je nastupao. Svirao je u Beču, Budimpešti, Kijevu (prvi srpski pijanista u carskoj Rusiji), Beogradu, Osijeku, Kikindi, Pančevu, Vršcu i mnogim mestima Srbije i Vojvodine.
Uz neizbežni salonski virtuozitet isticao se brilјantnom tehnikom, a na koncertima je često izvodio dela srpskih kompozitora, svojih savremenika, kao i sopstvene kompozicije i aranžmane narodnih melodija. Iako se služio veoma jednostavnom kompozicijskom tehnikom, ta su dela - na narodne teme ili u narodnom duhu - bila toliko omilјena da ih je narod prihvatio kao svoja (npr. „Brankovo kolo“, nastalo povodom prenosa kostiju Branka Radičevića iz Beča na Stražilovo, 1883).
Pačuovi koncerti imali su veliko patriotsko značenje, pogotovo u Ugarskoj, gde su se Srbi borili za svoja nacionalna prava. U njegovim kompozicijama ogleda se, uz romantičarski patriotski izraz, i bidermajerski salonski stil brilјantno virtuoznog karaktera. Mnoge narodne i gradske melodije harmonizovao je za zbor i klavir, a napisima o muzici sarađivao je u više časopisa i dnevnih listova („Danica”, „Javor“, „Matica“).
Kao lekar radio je u Velikoj Kikindi, Somboru, Novom Sadu, Zagrebu, Sarajevu, Kijevu. Preminuo je 1902. godine u Zagrebu, a po svojoj želјi sahranjen u Kikindi.