ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: K301
Jezik: Srpski

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Redje u ponudi!

Polozaj Radnicke klase u Sremu 1918 - 1941 - Mira Kolar - Dimitrijevic


Mira Kolar-Dimitrijević (Koprivnica, 9. srpnja 1933.), hrvatska je povjesničarka.

Mladost i obrazovanje
Mira Kolar-Dimitrijević rođena je u Koprivnici 9. srpnja 1933. godine, a obitelj joj je podrijetlom iz Virja i Ferdinandovca. Pučku školu je završila u Koprivnici, a građansku školu u Virju. Maturirala je na koprivničkoj gimnaziji, a nakon toga je studirala povijest, arheologiju i informatiku.

Historiografski rad
Nakon završenog studija radila je Državnom arhivu Zagreba (1960. – 1964.) i arhivu Instituta za historiju radničkog pokreta, a od 1966. godine, na poziv tadašnjeg ravnatelja Franje Tuđmana, postaje znanstvena djelatnica instituta. Bavila se radnim slojevima od 1918. do 1941. godine. Doktorirala je 1978. godine radnjom Položaj radničke klase sjeverne Hrvatske od 1918. do 1941. godine.

Pokrenula je ugledni znanstveni časopis Povijesni prilozi i bila prva njegova urednica (1982. – 1988.), te direktorica znanstvenog odjela instituta sve do 1988. godine, kada je izabrana za redovitu sveučilišnu profesoricu na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavala gospodarsku povijest i svjetsku povijest 20. stoljeća do odlaska u mirovinu, 2003. godine. Nakon toga na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predaje hrvatsku povijest 19. stoljeća.

Kolar-Dimitrijević je autorica dva osnovnoškolska i dva gimnazijska udžbenika povijesti izdavačke kuće Meridijani. Utemeljila je Sekciju za gospodarsku i socijalnu povijest HNOPZ-a koju je od 2002. do 2004. godine vodila. Također je osnovala Centar za ekonomsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Uvažena je međunarodna stručnjakinja za ekonomsku povijest i najutjecajnija gospodarska povjesničarka u Hrvatskoj. Bila je urednica časopisa za gospodarsku povijest i povijest okoliša Ekonomska i ekohistorija. Predavala je na više poslijediplomskih studija (hrvatska povijest, europski studiji i drugi) te bila mentorom brojnim doktorskim, magistarskim i diplomskim radovima.

Od 1975. godine do danas piše znanstvene radove o povijesti Podravine i Prigorja koje objavljuje u časopisima i godišnjacima Podravski zbornik, Cris, Virje na razmeđu stoljeća, Podravina i Scientia Podraviana. Također redovito objavljuje teme iz područja povijesti Koprivničko-križevačke županije u vodećim hrvatskim znanstvenim časopisima. Jedan je od pokretača te član uredništva časopisa za multidisciplinarna istraživanja Podravina, a do sada je sudjelovala priopćenjima i kao član organizacijskog odbora na desetak znanstvenih skupova u Koprivnici i Križevcima. Među pokretačima je međunarodnih znanstvenih skupova o etnokonfesionalnim promjenama održanim u Križevcima, te o povijesti rijeke Drave, održanog 2003. godine u Koprivnici. Vanjska je suradnica izvedbenog projekta `Podravsko višegraničje` odnosno projekta `Triplex Confinium`. Od 2001. do 2003. godine je uz predavanja iz svjetske povijesti 20. stoljeća vodila i organizirala izborne kolegije o povijesti Podravine i Prigorja na studiju povijesti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.