Cena: |
Želi ovaj predmet: | 6 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1983.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Novi Sad 1983. Mek povez, ćirilica, VII + 220 strana + mapa u prilogu.
Knjiga je odlično očuvana.
R24
Dečansko vlastelinstvo je određeno c omeđeno u prvoj polovini četrnaestog veka po izboru i želji kralja i darodavca Stefana Dečanskog, a nalazilo se na teritoriji koja je danas razdeljena na dve države i dve republike. Jedan njegov nekadašnji deo se nalazi u severnoj Albaniji, drugi u Crnoj Gori oko Plava i Gusinja, a najveći deo zahvata daninju pokrajinu Kosovo.
Iz hrisovulja se saznaje šta je kralj ktitor priložio svojoj zalužbini: „i jeliko mi bist vьzmožno priložiti hramu semu sel i katun vlaških i arbanaških...`.S obzirom na etničku raznovrsnost onomastika se mora izučavati obazrivo, imajući u vidu svu složenost kontakata između pojedinih grupa na tom prostoru. Prvenstveno to ie pitanje o imenima Srba, Vlaha i Albanaca, kao i o rasprostranjenosti slovenskih, vlaških i albanskih imena u svim naseljima vlastelinstva. Neosporno je da su lična imena jedno od važnih etničkih obeležja. Na osnovu njih se stvaraju hipoteze o prostiranju pojedinih naroda o kojima se upravo najviše i zna baš na osnovu njihovih imena (npr.
ze o Ilirima su se najviše zasnivale na njihovoj onomastičkoj ostavini). Tako autentičan materijal zabeležen u prvoj polovini četrnaestg veka u Dečanskim hrisovuljama treba da pokaže bez domišljanja i nagađanja koji je živalj u vreme pisanja hrisovulje nastanjivo te predele. Za vođenje pouzdanih zaključaka najmerodavnije su statistički rezultati dobijeni analizom svih zabeleženih podataka.
Proučavanje starosrpskih imena slovenskog porekla jače osvetljava praslovensku antroponimiju. Ta imena imaju arhaičan oblik, pa izučavanjeic poređenje s najstarijom antroponimijom ostalih slovenskih naroda može doprineti rekonstrukciji opšteslovenskog antroponimijskog praizvora. Proučavanje slovenskih imena u toponimiji pomaže da se reše problemi najstarijih nastanjavanja Slovena na Balkanu jer su jedini pouzdani izvori, kada pisanih dokumenata za taj rani period nema.
Sadržaj:
Uvodne napomene
Skraćenice
1. Formiranje onomastikona kod Slovena na Balkanu
2. Dečansko vlastelinstvo
3. Imena u dečanskom vlastelinstvu
4. Imena slvoenskog porekla
5. Neslovenska imena
6. Hibridne slovensko-neslovenske forme
7. Nadimci
8. Proeponimi
9. Antroponimija u toponimiji
10. Nekoliko napomena o jezičkim osobinama imena
Zaključak
Registar antroponoima i patronima
Literatura