pregleda

Imena u dečanskim hrisovuljama / Milica Grković


Cena:
450 din
Želi ovaj predmet: 6
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Beograd,
Beograd-Novi Beograd
Prodavac

superunuce (8073)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 12963

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1983.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Novi Sad 1983. Mek povez, ćirilica, VII + 220 strana + mapa u prilogu.
Knjiga je odlično očuvana.
R24


Dečansko vlastelinstvo je određeno c omeđeno u prvoj polovini četrnaestog veka po izboru i želji kralja i darodavca Stefana Dečanskog, a nalazilo se na teritoriji koja je danas razdeljena na dve države i dve republike. Jedan njegov nekadašnji deo se nalazi u severnoj Albaniji, drugi u Crnoj Gori oko Plava i Gusinja, a najveći deo zahvata daninju pokrajinu Kosovo.
Iz hrisovulja se saznaje šta je kralj ktitor priložio svojoj zalužbini: „i jeliko mi bist vьzmožno priložiti hramu semu sel i katun vlaških i arbanaških...`.S obzirom na etničku raznovrsnost onomastika se mora izučavati obazrivo, imajući u vidu svu složenost kontakata između pojedinih grupa na tom prostoru. Prvenstveno to ie pitanje o imenima Srba, Vlaha i Albanaca, kao i o rasprostranjenosti slovenskih, vlaških i albanskih imena u svim naseljima vlastelinstva. Neosporno je da su lična imena jedno od važnih etničkih obeležja. Na osnovu njih se stvaraju hipoteze o prostiranju pojedinih naroda o kojima se upravo najviše i zna baš na osnovu njihovih imena (npr.
ze o Ilirima su se najviše zasnivale na njihovoj onomastičkoj ostavini). Tako autentičan materijal zabeležen u prvoj polovini četrnaestg veka u Dečanskim hrisovuljama treba da pokaže bez domišljanja i nagađanja koji je živalj u vreme pisanja hrisovulje nastanjivo te predele. Za vođenje pouzdanih zaključaka najmerodavnije su statistički rezultati dobijeni analizom svih zabeleženih podataka.
Proučavanje starosrpskih imena slovenskog porekla jače osvetljava praslovensku antroponimiju. Ta imena imaju arhaičan oblik, pa izučavanjeic poređenje s najstarijom antroponimijom ostalih slovenskih naroda može doprineti rekonstrukciji opšteslovenskog antroponimijskog praizvora. Proučavanje slovenskih imena u toponimiji pomaže da se reše problemi najstarijih nastanjavanja Slovena na Balkanu jer su jedini pouzdani izvori, kada pisanih dokumenata za taj rani period nema.






Sadržaj:
Uvodne napomene
Skraćenice
1. Formiranje onomastikona kod Slovena na Balkanu
2. Dečansko vlastelinstvo
3. Imena u dečanskom vlastelinstvu
4. Imena slvoenskog porekla
5. Neslovenska imena
6. Hibridne slovensko-neslovenske forme
7. Nadimci
8. Proeponimi
9. Antroponimija u toponimiji
10. Nekoliko napomena o jezičkim osobinama imena
Zaključak
Registar antroponoima i patronima
Literatura

Kontakt preko Kupindo poruka.

Predmet: 68769793
Novi Sad 1983. Mek povez, ćirilica, VII + 220 strana + mapa u prilogu.
Knjiga je odlično očuvana.
R24


Dečansko vlastelinstvo je određeno c omeđeno u prvoj polovini četrnaestog veka po izboru i želji kralja i darodavca Stefana Dečanskog, a nalazilo se na teritoriji koja je danas razdeljena na dve države i dve republike. Jedan njegov nekadašnji deo se nalazi u severnoj Albaniji, drugi u Crnoj Gori oko Plava i Gusinja, a najveći deo zahvata daninju pokrajinu Kosovo.
Iz hrisovulja se saznaje šta je kralj ktitor priložio svojoj zalužbini: „i jeliko mi bist vьzmožno priložiti hramu semu sel i katun vlaških i arbanaških...`.S obzirom na etničku raznovrsnost onomastika se mora izučavati obazrivo, imajući u vidu svu složenost kontakata između pojedinih grupa na tom prostoru. Prvenstveno to ie pitanje o imenima Srba, Vlaha i Albanaca, kao i o rasprostranjenosti slovenskih, vlaških i albanskih imena u svim naseljima vlastelinstva. Neosporno je da su lična imena jedno od važnih etničkih obeležja. Na osnovu njih se stvaraju hipoteze o prostiranju pojedinih naroda o kojima se upravo najviše i zna baš na osnovu njihovih imena (npr.
ze o Ilirima su se najviše zasnivale na njihovoj onomastičkoj ostavini). Tako autentičan materijal zabeležen u prvoj polovini četrnaestg veka u Dečanskim hrisovuljama treba da pokaže bez domišljanja i nagađanja koji je živalj u vreme pisanja hrisovulje nastanjivo te predele. Za vođenje pouzdanih zaključaka najmerodavnije su statistički rezultati dobijeni analizom svih zabeleženih podataka.
Proučavanje starosrpskih imena slovenskog porekla jače osvetljava praslovensku antroponimiju. Ta imena imaju arhaičan oblik, pa izučavanjeic poređenje s najstarijom antroponimijom ostalih slovenskih naroda može doprineti rekonstrukciji opšteslovenskog antroponimijskog praizvora. Proučavanje slovenskih imena u toponimiji pomaže da se reše problemi najstarijih nastanjavanja Slovena na Balkanu jer su jedini pouzdani izvori, kada pisanih dokumenata za taj rani period nema.






Sadržaj:
Uvodne napomene
Skraćenice
1. Formiranje onomastikona kod Slovena na Balkanu
2. Dečansko vlastelinstvo
3. Imena u dečanskom vlastelinstvu
4. Imena slvoenskog porekla
5. Neslovenska imena
6. Hibridne slovensko-neslovenske forme
7. Nadimci
8. Proeponimi
9. Antroponimija u toponimiji
10. Nekoliko napomena o jezičkim osobinama imena
Zaključak
Registar antroponoima i patronima
Literatura
68769793 Imena u dečanskim hrisovuljama / Milica Grković

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.