Cena: |
Želi ovaj predmet: | 4 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2004
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Nova, nekorišćena
Autor - osoba Fevr, Lisjen
Naslov Borba za istoriju / Lisjen Fevr ; priredila Dubravka Stojanović ; prevela sa francuskog Marija Džunić-Drinjaković
Jedinstveni naslov Combats pour l`histoire.
Vrsta građe knjiga ; odrasli, ozbilјna (nije lepa knjiž.)
Jezik srpski
Godina 2004
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Srpska književna zadruga, 2004 (Novi Sad : Budućnost)
Fizički opis 487 str. ; 19 cm
Drugi autori - osoba Stojanović, Dubravka, 1963- = Stojanović, Dubravka, 1963-
Džunić-Drinjaković, Marija
Zbirka Istorijska misao
ISBN 86-379-0875-6 (plast.)
Napomene Prevod dela: Combats pour l`histoire / Lucien Febvre
Tiraž 1.000
Str. 471-486: Pogovor : Lisjen Fevr, borba za celovitu istoriju / Dubravka Stojanović
Napomene uz tekst
Napomene i bibliografske reference uz tekst
Podaci o tekstovima: str. 465-467
Bibliografija radova Lisjena Fevra: str. 468.
Predmetne odrednice Fevr, Lisjen, 1878-1956
Istorija
SADRŽAJ
UVERENJE KAO ISHODIŠTE
Od 1892. do 1933. Samoispitivanje jedne istorije i jednog istoričara 7
Stopiti svoj život s istorijom. Uvodna reč 31
U susret nadolazećem. Manifest novih Anala 55
Ka drukčijoj istoriji 71
ZA I PROTIV
Za usmeravanu istoriju. Kolektivna istraživanja i budućnost istorije 107
Protiv specijalističkog duha. Pismo iz 1933 116
Dve oportunističke filozofije istorije. Od Špenglera do Tojnbija 121
Sećanje na jednu veliku istoriju: Mark Blok i Strazbur 161
SAVEZNIŠTVA I OSLONCI
LINGVISTIKA
Istorija i dijalektologija. Nastajanje lingvističke geografije 191
Granica: reč i pojam 209
PSIHOLOGIJA
Metodi i praktična rešenja. Anri Valon i primenjena psihologija 228
Istorija i psihologija. Jedan opšti pogled 238
Kako rekonstruisati nekadašnji afektivni život? Senzibilitet i istorija 259
CIVILIZACIJE
I Civilizacija: evolucija jedne reči i jedne grupe 289
II Glavni aspekti jedne civilizacije: Prva francuska renesansa; četiri kadra 359
1. Ondašnji čovek - Francuz u doba renesanse 361
2. Stremlјenje ka nauci 385
3. Stremlјenje ka lepoti 408
4. Stremlјenje ka božanskom 440
Podaci o tekstovima 465
Bibliografija radova Lisjena Fevra 468
POGOVOR
Dubravka Stojanović: Lisjen Fevr - borba za celovitu istoriju 471
Šta je, uopšte, civilizacija? A šta istorija? Prava adresa za odgovor na ova i slilčna pitanja nalazi se u knjizi koja je pred nama briljantnog francuskog istoričara koji je svojim radovima obogatio istorijsku nauku, od početka prošlog veka do njegovih šezdesetih godina, a prevratničkim shvatanjem ove humanističke discipline postao guru danas dominantne škole `nove istorije`.
U knjizi izabranih studija poznatog francuskog istoričara Lisjena Fevra, pripadnika poznate istoriografske škole okupljene oko časopisa Anali, razmatraju se opšti problemi i teme istorijske nauke u Francuskoj i u Evropi prve polovine XX veka. Posebno je u tom kontekstu važan odeljak u kojem se govori o manifestu časopisa Anali, čiji je pokretač 1928. godine, zajedno sa Markom Blokom, bio i Lisjen Fevr. Novina Fevrovog metodološkog pristupa istoriografskim temama ogleda se u njegovom uverenju da su za istorijsku nauku isto tako važne i činjenice iz drugih naučnih disciplina, iz geografije, filozofije, ekonomije, književnosti, antropologije, psihologije, kulture uopšte, a ne samo iz istorije. Zato se u prvom delu knjige mnogo više nego o događajima koji su menjali evropsku istoriju govori o idejama koje su pripremale te događaje. U drugoj celini knjige nalaze se studije u kojima se primenjuje Fevrov novi istraživački i hermeneutički pristup istoriji na primerima tumačenja poznatih ideja i imena evropske istoriografije i kulture XX veka, između ostalih Arnolda Tojnbija, Osvalda Špenglera, Marka Bloka i drugih. U trećem odeljku knjige nalaze se studije u kojima Lisjen Fevr sjedinjuje svoja teorijska i metodološka polazišta sa tumačenjem konkretnih pojmova i tema nove istoriografije.
Oblast: Društvene i humanističke nauke, Istorija