Cena: |
Želi ovaj predmet: | 4 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Odlično stanje
SRPSKA JE ROĐENA , Ljubomir Zuković , Zavod za udžbenike Srpsko Sarajevo 1996 , Ova knjiga ima sedamdesetak tekstova nastalih tokom minulog rata. Oni, uglavnom, predstavljaju odzive na dogadjaje i zbivanja u prosveti, nauci, kulturi i sportu- oblastima koje su bile pisceva nadleznost u Vladi Republike Srpske tokom ratnih godina. Deo tekstova posvecen je najznacajnijim politickim dogadjajima koji su pratili i cak odlucujuce uticali na stvaranje Republike Srpske. odlično očuvano, kao novo , tvrd povez, format 14 x 20 cm , ćirilica,333 strane
Ljubomir Zuković (Glibaći, Pljevlja, 5. mart 1937 — Novi Sad, 19. oktobar 2019) bio je srpski književnik, profesor Univerziteta u Istočnom Sarajevu i nekadašnji profesor Univerziteta u Sarajevu, redovni član i potpredsednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske i član Senata Republike Srpske. Ljubomir Zuković je bio prvi ministar obrazovanja, kulture, fizičke kulture i vjera Vlade Republike Srpske.[1][2]
Ljubomir Zuković
Biografija
Datum rođenja 5. mart 1937.
Mesto rođenja Glibaći, Pljevlja
Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti 19. oktobar 2019. (82 god.)
Mesto smrti Novi Sad
Srbija
Biografija Uredi
Studirao je na Filozofskom i potonjem Filološkom fakultetu u Beogradu (Odsek za istoriju jugoslovenske i svetske književnosti), gde je i diplomirao 1961. godine. Na istom fakultetu je završio i postdiplomske studije, oktobra 1963, odbranivši magistarski rad Vukov pevač starac Milija. Po odsluženju vojnog roka radio je na Pedagoškoj akademiji u Nikšiću kao profesor za Savremenu književnost i Teoriju književnosti. Na poziv tadašnjeg šefa Odseka za istoriju jugoslovenske književnosti i srpsko-hrvatskog jezika Filozofskog fakulteta u Sarajevu, prof. dr Salka Nazečića, došao je za asistenta za Narodnu književnost.
Narodna (ili usmena) književnost osnovna je oblast njegovih opredeljenja još od studija i zatim za sve vreme rada i delovanja u nauci i na univerzitetu. Školsku 1967/68. godinu proveo je na studijskom boravku na Slobodnom univerzitetu u Zapadnom Berlinu i Balkanološkom institutu kod prof. N. Rajtera, kojom prilikom je na Geteovom institutu završio i kurs nemačkog jezika. Doktorsku disertaciju Vukovi saradnici iz Crne Gore odbranio je na Filološkom fakultetu u Beogradu. Potom je kao gost-docent, školske 1972/73. godine predavao Istoriju srpske književnosti na Slavističkoj katedri Univerziteta u Manhajmu.
Na matematičkom fakultetu, na kome je biran za vanrednog, a potom za redovnom profesora, dve godine (1973/74. i 1974/75) obavljao je i dužnost prodekana za nastavu. Isto toliko bio je i predsednik Republičkog društva nastavnika srpskohrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti. Predavanje iz istorije jugoslovenske književnosti držao je u Manhajmu, Hajdelbergu, Inzbruku, Erpandgenu i Darmštatu. Učestvovao je sa saopštenjima na raznim naučnim skupovima u našoj zemlji i inostranstvu. Posle prvih višestranačkih izbora imenovan je za zamenika ministra za obrazovanje, nauku, kulturu i fizičku kulturu u Vladi tadašnje SR BiH, na kojoj je dužnosti bio sve do izbijanja rata.
Od početka rata pa do kraja 1995. nalazio se na dužnosti ministra za obrazovanje, nauku, kulturu i sport u Vladi Republike Srpske, a sve do izdvajanja Ministarstva vjera vodio je i poslove tog resora. Potom je biran za ministra bez portfelja, a istovremeno je držao nastavu na Filozofskom fakultetu u Srpskom Sarajevu. Od 1998. pa do kraja 2001. bio je ambasador BiH u Atini. Za vreme Jugoslavije bio je član raznih redakcija, komisija i odbora koji su se bavili prikupljanjem građe i pisanjem priloga za istoriju književnosti naroda bivše jugoslovenske SR BiH. Određene projekte radio je za Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti. Član je Odbora za narodnu književnost Srpske akademije nauka i umetnosti od njegovog osnivanja.
Književnopću se bavi na višestruk način, naporedo na više područja. Od gimnazijskih dana počeo je da objavljuje pesme i pripovedke, i to njegovo učešće u umetničkoj književnosti traje neprestano. Svoje radove tog roda objavljivao je u svim listovima i časopisima koji izlaze u Crnoj Gori, a štampani su i u Poletu, Životu, Odjeku, Licima, Prosvjetnom radu i druge. Pretežniji je, zapravo osnovni, njegov rad u oblasti nauke o književnosti. Ponajviše proučava narodnu (ili usmenu) književnost, ostvarivanu tokom vekova na srpskom jeziku na svim prostorima na kojima živi naš narod. O toj književnosti objavio je više stotina radova, štampanih u posebnim knjigama, naučnim časopisima i drugim publikacijama. Izradio je desetak antologija narodnih pesama, pripovedaka, pitalica i zagonetaka, koje su gotovo sve štampane po više puta, dve hrestomatije i dve čitanke za srednje škole. Za poznatu ediciju Sabranih dela Vuka Karadžića, koja već decenijama izlazi u beogradskoj Prosveti, priredio je kritičko izdanje četvrte Vukove knjige Srpskih narodnih pjesama, sa iscrpnim kritičkim aparatom i opsežnim studijom kao pogovorom.
Za dopisnog člana ANURS izabran je 27. juna 1997, a za redovnog člana 21. juna 2004. Potpredsednik ANURS bio je od 18. oktobra 2004. godine. Preminuo je 19. oktobra 2019. godine u Novom Sadu.[3]
Objavljenja djela Uredi
Spisak objavljenih djela:
O našem usmenom pjesništvu, Svjetlost, Sarajevo 1985;
Narodni ep o Marku Kraljeviću, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 1985;
Karadžićev saradnik pop Vuk Popović, Rad - Vukov sabor, Beograd 1987;
Stazama usmenosti, Univerzitetska riječ, Nikšić 1988;
Vukovi pevači iz Crne Gore, Rad - Vukov sabor, Beograd 1988;
U narodnom duhu, Univerzal, Tuzla 1989;
Srpska i hrvatska narodna epika, Svjetlost, Sarajevo 1991;
Putovođe i putokazi, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Srpsko Sarajevo 1994;
Istorijski kralj Marko i epski Kraljević Marko, Novi glas, Banja Luka 1995;
Srpska je rođena, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Srpsko Sarajevo 1996;
Umovanje i pripovedanje narodno, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Srpsko Sarajevo 1997;
Srpske narodne pesme, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Srpsko Sarajevo 1998;
Narodne pesme o Prvom srpskom ustanku, Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta, Srpsko Sarajevo 2004;
U duhovnom zavičaju, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Sarajevo 2006;
I na nebu i na zemlji, Književna zadruga, Banja Luka 2008;
Seme raspe proklijalo, ANURS, Banja Luka 2010.
Istorija srba srpskog naroda srbije