ISBN: Ostalo
Godina izdanja: K180
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Istorija Nemacke, od kraja srednjeg veka

Franz Erdmann Mehring (27. veljače 1846. - 28. siječnja 1919.) bio je njemački komunistički povjesničar i revolucionarni socijalistički političar koji je bio viši član Socijaldemokratske partije Njemačke tijekom Njemačke revolucije 1918. -19.


Mehring je radio za razne dnevne i tjedne novine te je dugi niz godina pisao vodeće članke za tjedni časopis Die Neue Zeit.

Mehring se 1868. preselio u Berlin na studij i radio u uredništvu novina Die Zukunft.

Mehring je od 1871. do 1874. radio za Dopisništvo u Oldenburgu, pišući izvješća o sjednicama Reichstaga i lokalnog parlamenta. Postao je poznati parlamentarni izvjestitelj, koji je radio za novine Frankfurter Zeitung i novine Die Waage, koje je izdavao Leopold Sonnemann (1831.-1909.).

Mehring je napustio Die Waage nakon svađe sa Sonnemannom i 1884. postao glavni urednik liberalnih berlinskih novina Volks-Zeitung. Govorio je protiv zakona Otta von Bismarcka koji zabranjuje socijalizam, iako je i sam bio član buržoazije. Mehring se 1891. pridružio Socijaldemokratskoj partiji Njemačke (SPD).

Mehring je 1893. bio primatelj pisma Friedricha Engelsa u kojem je ovaj prvi napisao izraz Lažna svijest. [2] [potreban je bolji izvor]

Između 1902. i 1907. Mehring je bio glavni urednik socijaldemokratskih novina Leipziger Volkszeitung. [1]

Od 1906. do 1911. Mehring je predavao u partijskoj školi SPD -a i bio je član pruskog parlamenta od 1917. do 1918. godine.

Tijekom Prvog svjetskog rata Mehring se počeo distancirati od SPD -a, zajedno s ostalim članovima koji su vjerovali da je stranka odustala od svoje socijalističke agende donošenjem zakona o slanju više vojnika u rat. 1916. osnovana je ljevičarska marksistička revolucionarna Liga Spartaka, a Mehring je bio jedan od njezinih glavnih vođa uz Karla Liebknechta i Rosu Luxemburg. [1]

Mehring je bio naklonjen boljševičkoj organizaciji u Rusiji i uzroku Oktobarske revolucije. [1]

Mehring je napisao marksističku analizu djelovanja švedskog kralja ratnika Gustava Adolpha, koja je odbacila službeno objašnjenje Tridesetogodišnjeg rata kao ukorijenjenog u religiji, tvrdeći umjesto toga da su ekonomski i društveni interesi različitih klasa stvarni poticaji za djelovanje. Nakon `dugih i iritantnih odgoda zbog vojne cenzure` (prema engleskom prevoditelju Edwardu Fitzgeraldu, izdanje za SAD 1935.), Mehringov Karl Marx: The Story of His Life objavljen je 1918. [3] Klasična biografija Marxa, [3] bila je posvećena kolegici Spartakinji Clari Zetkin. Knjiga je kasnije prevedena na mnoge jezike, uključujući ruski (1920), švedski (1921–1922), danski (1922), mađarski (1925), japanski (1930), španjolski (1932) i engleski (1935). [4]

Smrt i nasljedstvo
Mehring je već bio lošeg zdravlja bio duboko pogođen smrću svojih drugova Rose Luxemburg i Karla Liebknechta u siječnju 1919. [1] Umro je nešto manje od dva tjedna kasnije 28. siječnja 1919. u Berlinu u 73. godini života.

Mehringovi radovi borave kao fond 201 u Ruskom centru za očuvanje i istraživanje modernih povijesnih dokumenata (RCChIDNI) u Moskvi. [5] Ovaj materijal je također dostupan za korištenje znanstvenicima na tri koluta mikrofilma, uz dopuštenje centra potrebno prije objavljivanja opsežnih odlomaka. Mehringdamm, Mehringplatz i Akademija časnika zračnih snaga NVA koja se nalazila u Kamenzu nazvani su po njemu.