Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: K176 / 440
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Jevreji (hebr. יְהוּדִים — „Jehudim”) pripadnici su etnoreligijske grupe i nacije, koja potiče od Izraelita i Hebreja iz istorijskog Izraela i Judeje. Jevrejski etnicitet, nacionalnost i religija snažno su međusobno povezani, judaizam je etnička religija Jevreja, ali poštovanje religija varira od strogog pridržavanja do potpunog nepridržavanja.
Jevreji su nastali kao etnička i religijska grupa na Srednjem istoku tokom 2. milenijuma prije n. e, u dijelu Levanta poznat kao Zemlja Izrael. Stela Merneptaha po svoj prilici potvrđuje postojanje naroda Izraela negdje u Hananu još u 13. vijeku prije n. e. (kasno bronzano doba). Izraeliti, kao izdanak hananskog stanovništva, utvrdili su svoje držalje pojavim kraljevina Izrael i Judeja. Neki smatraju da su se hananski starosjedioci Izraeliti spojili sa nomadskim grupama poznatim kao ’Hebreji’. Iako malo koji izvor detaljno spominje periode izgnanstva, iskustvo života u dijaspori, od vavilonskog ropstva i izgnanstva do rimske okupacije i izgnanstva, kao i istorijski odnosi između Jevreja i njihove domovine nakon toga, postali su glavna karakteristika jevrejske istorije, identiteta i sjećanja.
U narednim milenijumima, zajednice jevrejske dijaspore spojile su se u tri glavne etničke cjeline prema mjestu gdje su se njihovi preci naselili: Aškenazi (srednja i istočne Evropa), Sefardi (u početku Pirinejsko poluostrvo) i Mizrahi (Srednji istok i sjeverna Afrika). Pred Drugi svjetski rat, jevrejsko stanovništvo u svijetu dostiglo je maksimum od 16,7 miliona, predstavljajući oko 0,7% svjetskog stanovništva u to vrijeme. Približno 6 miliona Jevreja sistematski je ubijeno tokom Holokausta. Od tada se stanovništvo polako ponovo povećavalo, a Bermanova jevrejska banka podataka procijenila da broj Jevreja iznosi 14,6—17,8 miliona, što je manje od 0,2% ukupnog svjetskog stanovništva.[a]
Država Izrael jedina je država u kojoj Jevreji čine većinu stanovništva. Ona se definiše kao jevrejska i demokratska država u Osnovnim zakonima, naročito u dijelu o ljudskom dostojanstvu i slobodi, koji se zasniva na Deklaraciji o nezavisnosti iz 1948. godine. Izraelski Zakon o povratku dodjelju pravo državljanstva Jerejima koji su izrazili želju da se nastane u Izraelu.
Uprkos njihovom malom udijelu u ukupnom svjetskom stanovništvu, Jevreji su znatno uticali i doprinijeli ljudskom napretku na mnogim poljima, u istorijskom i savremenom dobu, uključujući filozofiju, etiku, književnost, politiku, poslovanje, fine umjetnosti i arhitekturu, muziku, pozorište i bioskop, medicinu, nauku i tehnologiju, kao i religiju; Jevreji su autori Biblije, osnovali su rano hrišćanstvo i imali su dubok uticaj na islam. Jevreji su takođe igrali značajnu ulogu u razvoju zapadne civilizacije...