Cena: |
Želi ovaj predmet: | 4 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1998.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Odnosi Rusije sa Crnom Gorom u XVIII veku: Tragom dokumenta / Rastislav V. Petrović
Beograd 1998. Mek povez, ćirilica, ilustrovano, 180 strana.
Knjiga je odlično očuvana.
S obzirom da u našim arhivima nema mnogo dokumenata na osnovu čijeg sadržaja bi se moglo pouzdano saznati kakvi su bili odnosi između Crne Gore i Rusije u XVIII veku i da su neki događaji u naznačeno doba u našoj istoriografiji pogrešno predstavljeni, odlučio sam, u dogovoru s izdavačem, da priredim ovu i ovakvu knjigu...
Knjiga je podeljena u tri poglavlja. Prvo je posvećeno vladiki Danilu Šćepčeviću, rodonačelniku svetorodne loze Petrovića; drugo nekim značajnim događajima u doba vladike Save Petrovića, naročito pojavi lažnog ruskog cara Petra III u Crnoj Gori, koji je od naroda zahtevao da ga nazivaju Šćepan Mali; i treće vladiki Petru I Petroviću Njegošu, samo do kraja XVIII veka. U ovom poglavlju posebna pažnja je posvećena novopronađenim dokumentima o pogibiji Mahmud-paše Bušatlije.
Sadržaj knjige bi mogao i drugačije da se predstavi. Na primer: `Crnogorci, Hercegovci i Brđani u borbi za oslobođenje od Turaka uz pomoć Rusije u XVIII veku” Međutim, naslov knjige je kraći i zato smo je tako nazvali.
U toku dugogodišnjeg prikupljanja dokumenata u zemlji i inostranstvu na osnovu čijeg sadržaja sam napisao i objavio doktorsku disertaciju `Pleme Kuči 1684-1796”, „Šćepan Mali zagonetka istorije” na srpskom i ruskom jeziku i „Vladika Danilo i vladika Sava (1697-1781)” izuzetnu pažnju mi je pružio osoblje arhiva u kojima sam radio, naročito u Rusiji i zato mu se mnogo zahvaljujem.
Veliku i nezaboravnu zahvalnost duguem dopisnom članu Srpske akademije nauka i umetnosti prof. dr Aleksandru Mladenoviću, počasnom doktoru nauka Univerziteta u Sankt-Petarburgu, zato što mi je poznato da se on veoma uspešno bavio proučavanjem jezika vladike Danila Šćepčevića, čija pisma ovde objavljujemo, i Petra Petrovića Njegoša, i u tom svojstvu mi je, kada je bilo potrebno, pružao dragocenu pomoć.
Beograd, 1998. godina
Prof. dr Rastislav V. Petrović, dopisni član Međunarodne akademije slovenskih nauka, obrazovanja i kulture, Moskva