pregleda

Mr Gligo Odalović ĐENOVIĆ kroz vrijeme (NOVO)


Cena:
650 din
Želi ovaj predmet: 3
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

H.C.E (5804)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,84% pozitivnih ocena

Pozitivne: 9669

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Državni arhiv Crne Gore, 2000.
Udžbenički format, 140 strana.

Đenovići
Osnovni podaci
Opština Herceg Novi
Stanovništvo
Stanovništvo ((2003)) 1.272
Geografija
Koordinate 42°26′13″N 18°36′08″E / 42.436944°N 18.602222°E
Nadmorska visina 0 m
Đenovići na karti Crne GoreĐenovićiĐenovići
Đenovići na karti Crne Gore
Ostali podaci
Poštanski kod 85345
Pozivni broj 031
Registarska oznaka HN
Đenovići su naselje u opštini Herceg Novi u Crnoj Gori. Prema popisu iz 2003. bilo je 1.272 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 887 stanovnika). Selo se nalazi na osmom kilometru magistralnog puta istočno od Herceg-Novog.

Ime Uredi

Ne može se tačno utvrditi kako je ovo mesto dobilo ime. Poznato je da se u tursko doba zvalo Đonović, dok se u mletačkim spisima vodi kao Gjonovich, a u popisu pravoslavnih crkava i manastira glavnog providura za Dalmaciju iz 1756. godine stoji Storoevich. Najverovatnije se radi o prezimenu neke stare viđenije porodice, jer se iz podataka koje su zabeležili poznati etnografi i antropogeografi ne može videti da je u prošlosti postojala porodica sa prezimenom Đenović, po kojoj je naselje moglo dobiti ime. Najverovatnije je da je ime nastalo od prezimena Đonović koje se pominje još 1540. godine u turskom tefteru. U novije vreme postoji i dilema da li je ime sela Đenović ili Đenovići. U mnogim dokumentima od 16. veka do polovine 20. veka u arhivskim spisima, na pečatima, geografskim kartama, školskim i crkvenim knjigama upotrebljava se Đenović. Međutim, kasnije se sve više koristi naziv Đenovići, što je donekle prihvatila i novija stručna literatura. Pravilno je, ipak, Đenović jer se selo tako zvalo od davnina.

Istorija Uredi

Sa dosta sigurnosti može se tvrditi da je ovaj kraj bio naseljen još u doba Ilira. O tome je pisao slovenački arheolog Simon Rutar još 1880. godine. Da je ovaj prostor bio naseljen i u bakarno doba svedoče iskopani primerci žara napunjenih pepelom pronađeni na granici između Đenovića i Baošića 1840. godine. Postoji predanje, a za to i ima određenih dokaza, da je ovaj prostor bio naseljen i u antičko doba, odnosno da je tu postojala grčka naseobina Stoli, kako se i danas naziva lokalitet na zapadnoj strani Đenovića. Pretpostavlja se da je ta naseobina potonula u more prilikom nekog katasrofalnog zemljotresa, kao što je to bio slučaj sa Risnom i Rosama.

Demografija Uredi

U naselju Đenovići živi 955 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,0 godina (34,7 kod muškaraca i 39,2 kod žena). U naselju ima 421 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,02.

Stanovništvo u ovom naselju veoma je heterogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka

Demografija
Godina Stanovnika
1948. 488 [1]
1953. 689
1961. 649
1971. 553
1981. 774
1991. 887 865
2003. 1272 1326
2011.
Etnički sastav prema popisu iz 2003.[2]
Srbi

573 45.04%
Crnogorci

437 34.35%
Hrvati

17 1.33%
Romi

8 0.62%
Jugosloveni

8 0.62%
Muslimani

7 0.55%
Slovenci

3 0.23%
Makedonci

3 0.23%
Egipćani

2 0.15%
Bošnjaci

1 0.07%
nepoznato

11 0.86%


Stanovništvo prema polu i starosti [3]
m ž
? 5


4
80+ 8


31
75-79 8


15
70-74 22


22
65-69 26


37
60-64 33


33
55-59 31


34
50-54 40


42
45-49 41


49
40-44 47


51
35-39 44


45
30-34 33


37
25-29 41


46
20-24 49


47
15-19 42


52
10-14 56


32
5-9 43


32
0-4 51


43
prosek 37 6
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2003.
Godina popisa 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2003.
Broj domaćinstava 139 223 184 152 233 270 433
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2003.
Broj članova 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 i više Prosečan broj članova
Broj domaćinstava 421 72 94 89 110 39 11 6 - - -
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2002.
Broj domaćinstava 470 140 301 12 11 6 545
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 i više Prosečan broj članova
Broj domaćinstava 132 300 89 20 4
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
Pol Ukupno Poljoprivreda, lov i šumarstvo Ribarstvo Vađenje rude i kamena Prerađivačka industrija Proizvodnja i snabdevanje... Građevinarstvo Trgovina Hoteli i restorani Saobraćaj, skladištenje i veze
Muški 212 - 2 - 41 5 6 29 19 24
Ženski 167 1 - - 7 1 - 44 18 3
Oba 379 1 2 - 48 6 6 73 37 27
Pol Finansijsko posredovanje Nekretnine Državna uprava i odbrana Obrazovanje Zdravstveni i socijalni rad Ostale uslužne aktivnosti Privatna domaćinstva Eksteritorijalne organizacije i tela Nepoznato
Muški 1 3 58 4 8 6 - - 6
Ženski 2 3 20 14 36 12 1 - 5
Oba 3 6 78 18 44 18 1 - 11
Privreda Uredi

Nekada je to bilo selo vinogradara, povrtlara, zanatlija, ribara i pomoraca. Danas više nema vinograda, sve je manje vrtova, malo je zanatlija, a ribarstvo je davno prestalo da bude osnovno zanimanje. Sada se domaćinstva najviše oslanjaju na turizam i ugostiteljstvo.

Sakralni spomenici Uredi

Crkva Sv. Spiridona, sagrađena 1867. godine
Crkva Sv. Stefana - vrijedna zbirka ikona i dveri iz crkve, radovi Petra i Georgija Rafailovića iz XVIII veka čuvaju se u crkvi Sv. Spiridona.
Crkva Sv. Simeona Stolpnika - građena oko 1600. godine
Crkva Sv. Nikole XIX vek
Crkva Sv. Ilije-na brdu Kom (u ruševinama)(za koju se pretpostavlja da je iz doba Nemanjića)
Spomenik poginulim borcima koji se nalazi kod izvora kod crkve Sv. Spiridona
Manja nepoznata građevina(nije još utvrđeno šta je ta građevina), u kojoj je nađena veća količina predmeta i para iz 1800-te godine.


Đanović
Herceg Novi
Crna Gora

Skuplje knjige možete platiti na rate.

International shipping
Paypal only
(Države Balkana: Uplata može i preko pošte ili Western Union-a)

1 euro = 117.5 din

For international buyers please see instructions below:
To buy an item: Click on the red button KUPI ODMAH
Količina: 1 / Isporuka: Pošta / Plaćanje: Tekući račun
To confirm the purchase click on the orange button: Potvrdi kupovinu (After that we will send our paypal details)
To message us for more information: Click on the blue button POŠALJI PORUKU
To see overview of all our items: Click on Svi predmeti člana

Ako je aktivirana opcija besplatna dostava, ona se odnosi samo na slanje kao preporučena tiskovina ili cc paket na teritoriji Srbije.

Poštarina za knjige je u proseku 133-200 dinara, u slučaju da izaberete opciju plaćanje pre slanja i slanje preko pošte. Postexpress i kurirske službe su skuplje ali imaju opciju plaćanja pouzećem. Ako nije stavljena opcija da je moguće slanje i nekom drugom kurirskom službom pored postexpressa, slobodno kupite knjigu pa nam u poruci napišite koja kurirska služba vam odgovara.

Ukoliko još uvek nemate bar 10 pozitivnih ocena, zbog nekoliko neprijatnih iskustava, molili bi vas da nam uplatite cenu kupljenog predmeta unapred.

Novi Sad lično preuzimanje ili svaki dan ili jednom nedeljno zavisno od lokacije prodatog predmeta.

Našu kompletnu ponudu možete videti preko linka
https://www.kupindo.com/Clan/H.C.E/SpisakPredmeta
Ukoliko tražite još neki naslov koji ne možete da nađete pošaljite nam poruku možda ga imamo u magacinu.
Pogledajte i našu ponudu na limundu https://www.limundo.com/Clan/H.C.E/SpisakAukcija
Slobodno pitajte šta vas zanima preko poruka. Preuzimanje moguce u Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici uz prethodni dogovor. (Većina knjiga je u Sremskoj Mitrovici, manji broj u Novom Sadu, tako da se najavite nekoliko dana ranije u slucaju ličnog preuzimanja, da bi knjige bile donete, a ako Vam hitno treba neka knjiga za danas ili sutra, obavezno proverite prvo preko poruke da li je u magacinu da ne bi doslo do neprijatnosti). U krajnjem slučaju mogu biti poslate i poštom u Novi Sad i stižu za jedan dan.

U Novom Sadu lično preuzimanje na Grbavici na našoj adresi ili u okolini po dogovoru. Dostava na kućnu adresu u Novom Sadu putem kurira 350 dinara.
Slanje nakon uplate na račun u Erste banci (ukoliko ne želite da plaćate po preuzimanju). Poštarina za jednu knjigu, zavisno od njene težine, može biti od 133-200 din. Slanje vise knjiga u paketu težem od 2 kg 250-400 din. Za cene postexpressa ili drugih službi se možete informisati na njihovim sajtovima.
http://www.postexpress.rs/struktura/lat/cenovnik/cenovnik-unutrasnji-saobracaj.asp

INOSTRANSTVO: Šaljem po dogovoru, ili po vašim prijateljima/rodbini ili poštom. U Beč idem jednom godišnje pa ako se podudare termini knjige mogu doneti lično. Skuplje pakete mogu poslati i po nekom autobusu, molim vas ne tražite mi da šaljem autobusima knjige manje vrednosti jer mi odlazak na autobusku stanicu i čekanje prevoza pravi veći problem nego što bi koštala poštarina za slanje kao mali paket preko pošte.

Ukoliko kupujete više od jedne knjige javite se porukom možda Vam mogu dati određeni popust na neke naslove.

Sve knjige su detaljno uslikane, ako Vas još nešto interesuje slobodno pitajte porukom. Reklamacije primamo samo ukoliko nam prvo pošaljete knjigu nazad da vidim u čemu je problem pa nakon toga vraćamo novac. Jednom smo prevareni od strane člana koji nam je vratio potpuno drugu knjigu od one koju smo mu mi poslali, tako da više ne vraćamo novac pre nego što vidimo da li se radi o našoj knjizi.
Ukoliko Vam neka pošiljka ne stigne za dva ili tri dana, odmah nas kontaktirajte za broj pošiljke kako bi videli u čemu je problem. Ne čekajte da prođe više vremena, pogotovo ako ste iz inostranstva, jer nakon određenog vremena pošiljke se vraćaju pošiljaocu, tako da bi morali da platimo troškove povratka i ponovnog slanja. Potvrde o slanju čuvamo do 10 dana. U 99% slučajeva sve prolazi glatko, ali nikad se ne zna.

Ukoliko uvažimo vašu reklamaciju ne snosimo troškove poštarine, osim kada je očigledno naša greška u pitanju.

Predmet: 66344153
Državni arhiv Crne Gore, 2000.
Udžbenički format, 140 strana.

Đenovići
Osnovni podaci
Opština Herceg Novi
Stanovništvo
Stanovništvo ((2003)) 1.272
Geografija
Koordinate 42°26′13″N 18°36′08″E / 42.436944°N 18.602222°E
Nadmorska visina 0 m
Đenovići na karti Crne GoreĐenovićiĐenovići
Đenovići na karti Crne Gore
Ostali podaci
Poštanski kod 85345
Pozivni broj 031
Registarska oznaka HN
Đenovići su naselje u opštini Herceg Novi u Crnoj Gori. Prema popisu iz 2003. bilo je 1.272 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 887 stanovnika). Selo se nalazi na osmom kilometru magistralnog puta istočno od Herceg-Novog.

Ime Uredi

Ne može se tačno utvrditi kako je ovo mesto dobilo ime. Poznato je da se u tursko doba zvalo Đonović, dok se u mletačkim spisima vodi kao Gjonovich, a u popisu pravoslavnih crkava i manastira glavnog providura za Dalmaciju iz 1756. godine stoji Storoevich. Najverovatnije se radi o prezimenu neke stare viđenije porodice, jer se iz podataka koje su zabeležili poznati etnografi i antropogeografi ne može videti da je u prošlosti postojala porodica sa prezimenom Đenović, po kojoj je naselje moglo dobiti ime. Najverovatnije je da je ime nastalo od prezimena Đonović koje se pominje još 1540. godine u turskom tefteru. U novije vreme postoji i dilema da li je ime sela Đenović ili Đenovići. U mnogim dokumentima od 16. veka do polovine 20. veka u arhivskim spisima, na pečatima, geografskim kartama, školskim i crkvenim knjigama upotrebljava se Đenović. Međutim, kasnije se sve više koristi naziv Đenovići, što je donekle prihvatila i novija stručna literatura. Pravilno je, ipak, Đenović jer se selo tako zvalo od davnina.

Istorija Uredi

Sa dosta sigurnosti može se tvrditi da je ovaj kraj bio naseljen još u doba Ilira. O tome je pisao slovenački arheolog Simon Rutar još 1880. godine. Da je ovaj prostor bio naseljen i u bakarno doba svedoče iskopani primerci žara napunjenih pepelom pronađeni na granici između Đenovića i Baošića 1840. godine. Postoji predanje, a za to i ima određenih dokaza, da je ovaj prostor bio naseljen i u antičko doba, odnosno da je tu postojala grčka naseobina Stoli, kako se i danas naziva lokalitet na zapadnoj strani Đenovića. Pretpostavlja se da je ta naseobina potonula u more prilikom nekog katasrofalnog zemljotresa, kao što je to bio slučaj sa Risnom i Rosama.

Demografija Uredi

U naselju Đenovići živi 955 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,0 godina (34,7 kod muškaraca i 39,2 kod žena). U naselju ima 421 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,02.

Stanovništvo u ovom naselju veoma je heterogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka

Demografija
Godina Stanovnika
1948. 488 [1]
1953. 689
1961. 649
1971. 553
1981. 774
1991. 887 865
2003. 1272 1326
2011.
Etnički sastav prema popisu iz 2003.[2]
Srbi

573 45.04%
Crnogorci

437 34.35%
Hrvati

17 1.33%
Romi

8 0.62%
Jugosloveni

8 0.62%
Muslimani

7 0.55%
Slovenci

3 0.23%
Makedonci

3 0.23%
Egipćani

2 0.15%
Bošnjaci

1 0.07%
nepoznato

11 0.86%


Stanovništvo prema polu i starosti [3]
m ž
? 5


4
80+ 8


31
75-79 8


15
70-74 22


22
65-69 26


37
60-64 33


33
55-59 31


34
50-54 40


42
45-49 41


49
40-44 47


51
35-39 44


45
30-34 33


37
25-29 41


46
20-24 49


47
15-19 42


52
10-14 56


32
5-9 43


32
0-4 51


43
prosek 37 6
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2003.
Godina popisa 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2003.
Broj domaćinstava 139 223 184 152 233 270 433
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2003.
Broj članova 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 i više Prosečan broj članova
Broj domaćinstava 421 72 94 89 110 39 11 6 - - -
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2002.
Broj domaćinstava 470 140 301 12 11 6 545
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 i više Prosečan broj članova
Broj domaćinstava 132 300 89 20 4
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
Pol Ukupno Poljoprivreda, lov i šumarstvo Ribarstvo Vađenje rude i kamena Prerađivačka industrija Proizvodnja i snabdevanje... Građevinarstvo Trgovina Hoteli i restorani Saobraćaj, skladištenje i veze
Muški 212 - 2 - 41 5 6 29 19 24
Ženski 167 1 - - 7 1 - 44 18 3
Oba 379 1 2 - 48 6 6 73 37 27
Pol Finansijsko posredovanje Nekretnine Državna uprava i odbrana Obrazovanje Zdravstveni i socijalni rad Ostale uslužne aktivnosti Privatna domaćinstva Eksteritorijalne organizacije i tela Nepoznato
Muški 1 3 58 4 8 6 - - 6
Ženski 2 3 20 14 36 12 1 - 5
Oba 3 6 78 18 44 18 1 - 11
Privreda Uredi

Nekada je to bilo selo vinogradara, povrtlara, zanatlija, ribara i pomoraca. Danas više nema vinograda, sve je manje vrtova, malo je zanatlija, a ribarstvo je davno prestalo da bude osnovno zanimanje. Sada se domaćinstva najviše oslanjaju na turizam i ugostiteljstvo.

Sakralni spomenici Uredi

Crkva Sv. Spiridona, sagrađena 1867. godine
Crkva Sv. Stefana - vrijedna zbirka ikona i dveri iz crkve, radovi Petra i Georgija Rafailovića iz XVIII veka čuvaju se u crkvi Sv. Spiridona.
Crkva Sv. Simeona Stolpnika - građena oko 1600. godine
Crkva Sv. Nikole XIX vek
Crkva Sv. Ilije-na brdu Kom (u ruševinama)(za koju se pretpostavlja da je iz doba Nemanjića)
Spomenik poginulim borcima koji se nalazi kod izvora kod crkve Sv. Spiridona
Manja nepoznata građevina(nije još utvrđeno šta je ta građevina), u kojoj je nađena veća količina predmeta i para iz 1800-te godine.


Đanović
Herceg Novi
Crna Gora
66344153 Mr Gligo Odalović ĐENOVIĆ kroz vrijeme (NOVO)

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.