| Cena: | 
| Želi ovaj predmet: | 3 | 
| Stanje: | Polovan bez oštećenja | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje | 
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično | 
| Grad: | Novi Sad, Novi Sad | 
                                                                                        ISBN: Ostalo
                                                                                                                        Godina izdanja: .
                                                                                                                        Autor: Domaći
                                                                                                                        Jezik: Srpski
                                                                                
                        Državni arhiv Crne Gore, 2000.  
Udžbenički format, 140 strana.  
 
Đenovići 
Osnovni podaci 
Opština	Herceg Novi 
Stanovništvo 
Stanovništvo ((2003))	1.272 
Geografija 
Koordinate	42°26′13″N 18°36′08″E / 42.436944°N 18.602222°E 
Nadmorska visina	0 m 
Đenovići na karti Crne GoreĐenovićiĐenovići 
Đenovići na karti Crne Gore 
Ostali podaci 
Poštanski kod	85345 
Pozivni broj	031 
Registarska oznaka	HN 
Đenovići su naselje u opštini Herceg Novi u Crnoj Gori. Prema popisu iz 2003. bilo je 1.272 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 887 stanovnika). Selo se nalazi na osmom kilometru magistralnog puta istočno od Herceg-Novog. 
 
Ime	Uredi 
 
Ne može se tačno utvrditi kako je ovo mesto dobilo ime. Poznato je da se u tursko doba zvalo Đonović, dok se u mletačkim spisima vodi kao Gjonovich, a u popisu pravoslavnih crkava i manastira glavnog providura za Dalmaciju iz 1756. godine stoji Storoevich. Najverovatnije se radi o prezimenu neke stare viđenije porodice, jer se iz podataka koje su zabeležili poznati etnografi i antropogeografi ne može videti da je u prošlosti postojala porodica sa prezimenom Đenović, po kojoj je naselje moglo dobiti ime. Najverovatnije je da je ime nastalo od prezimena Đonović koje se pominje još 1540. godine u turskom tefteru. U novije vreme postoji i dilema da li je ime sela Đenović ili Đenovići. U mnogim dokumentima od 16. veka do polovine 20. veka u arhivskim spisima, na pečatima, geografskim kartama, školskim i crkvenim knjigama upotrebljava se Đenović. Međutim, kasnije se sve više koristi naziv Đenovići, što je donekle prihvatila i novija stručna literatura. Pravilno je, ipak, Đenović jer se selo tako zvalo od davnina. 
 
Istorija	Uredi 
 
Sa dosta sigurnosti može se tvrditi da je ovaj kraj bio naseljen još u doba Ilira. O tome je pisao slovenački arheolog Simon Rutar još 1880. godine. Da je ovaj prostor bio naseljen i u bakarno doba svedoče iskopani primerci žara napunjenih pepelom pronađeni na granici između Đenovića i Baošića 1840. godine. Postoji predanje, a za to i ima određenih dokaza, da je ovaj prostor bio naseljen i u antičko doba, odnosno da je tu postojala grčka naseobina Stoli, kako se i danas naziva lokalitet na zapadnoj strani Đenovića. Pretpostavlja se da je ta naseobina potonula u more prilikom nekog katasrofalnog zemljotresa, kao što je to bio slučaj sa Risnom i Rosama. 
 
Demografija	Uredi 
 
U naselju Đenovići živi 955 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,0 godina (34,7 kod muškaraca i 39,2 kod žena). U naselju ima 421 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,02. 
 
Stanovništvo u ovom naselju veoma je heterogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika. 
 
Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka 
 
Demografija 
Godina	Stanovnika 
1948.	488	[1] 
1953.	689	 
1961.	649	 
1971.	553	 
1981.	774	 
1991.	887	865 
2003.	1272	1326 
2011.		 
Etnički sastav prema popisu iz 2003.[2] 
Srbi	 
   
573	45.04% 
Crnogorci	 
   
437	34.35% 
Hrvati	 
   
17	1.33% 
Romi	 
   
8	0.62% 
Jugosloveni	 
   
8	0.62% 
Muslimani	 
   
7	0.55% 
Slovenci	 
   
3	0.23% 
Makedonci	 
   
3	0.23% 
Egipćani	 
   
2	0.15% 
Bošnjaci	 
   
1	0.07% 
nepoznato	 
   
11	0.86% 
 
 
Stanovništvo prema polu i starosti [3] 
m			ž 
?	5	 
   
   
4 
80+	8	 
   
   
31 
75-79	8	 
   
   
15 
70-74	22	 
   
   
22 
65-69	26	 
   
   
37 
60-64	33	 
   
   
33 
55-59	31	 
   
   
34 
50-54	40	 
   
   
42 
45-49	41	 
   
   
49 
40-44	47	 
   
   
51 
35-39	44	 
   
   
45 
30-34	33	 
   
   
37 
25-29	41	 
   
   
46 
20-24	49	 
   
   
47 
15-19	42	 
   
   
52 
10-14	56	 
   
   
32 
5-9	43	 
   
   
32 
0-4	51	 
   
   
43 
prosek	37			6 
Domaćinstva 
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2003. 
Godina popisa	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2003. 
Broj domaćinstava	139	223	184	152	233	270	433 
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2003. 
Broj članova	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10 i više	Prosečan broj članova 
Broj domaćinstava	421	72	94	89	110	39	11	6	-	-	- 
Domaćinstva 
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002. 
Godina popisa	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2002. 
Broj domaćinstava	470	140	301	12	11	6	545 
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002. 
Broj članova	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10 i više	Prosečan broj članova 
Broj domaćinstava	132	300	89	20	4						 
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja 
Pol	Ukupno	Poljoprivreda, lov i šumarstvo	Ribarstvo	Vađenje rude i kamena	Prerađivačka industrija	Proizvodnja i snabdevanje...	Građevinarstvo	Trgovina	Hoteli i restorani	Saobraćaj, skladištenje i veze 
Muški	212	-	2	-	41	5	6	29	19	24 
Ženski	167	1	-	-	7	1	-	44	18	3 
Oba	379	1	2	-	48	6	6	73	37	27 
Pol	Finansijsko posredovanje	Nekretnine	Državna uprava i odbrana	Obrazovanje	Zdravstveni i socijalni rad	Ostale uslužne aktivnosti	Privatna domaćinstva	Eksteritorijalne organizacije i tela	Nepoznato 
Muški	1	3	58	4	8	6	-	-	6 
Ženski	2	3	20	14	36	12	1	-	5 
Oba	3	6	78	18	44	18	1	-	11 
Privreda	Uredi 
 
Nekada je to bilo selo vinogradara, povrtlara, zanatlija, ribara i pomoraca. Danas više nema vinograda, sve je manje vrtova, malo je zanatlija, a ribarstvo je davno prestalo da bude osnovno zanimanje. Sada se domaćinstva najviše oslanjaju na turizam i ugostiteljstvo. 
 
Sakralni spomenici	Uredi 
 
Crkva Sv. Spiridona, sagrađena 1867. godine 
Crkva Sv. Stefana - vrijedna zbirka ikona i dveri iz crkve, radovi Petra i Georgija Rafailovića iz XVIII veka čuvaju se u crkvi Sv. Spiridona. 
Crkva Sv. Simeona Stolpnika - građena oko 1600. godine 
Crkva Sv. Nikole XIX vek 
Crkva Sv. Ilije-na brdu Kom (u ruševinama)(za koju se pretpostavlja da je iz doba Nemanjića) 
Spomenik poginulim borcima koji se nalazi kod izvora kod crkve Sv. Spiridona 
Manja nepoznata građevina(nije još utvrđeno šta je ta građevina), u kojoj je nađena veća količina predmeta i para iz 1800-te godine. 
 
 
Đanović 
Herceg Novi 
Crna Gora