Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2000
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
U dobrom stanju
Nova, nekorišćena
Profesor Miodrag Popović - Golub Dobrašinović
Tvrd povez, 2000; ćirilica; 24 cm; 298 str.
Biografija Miodraga Popovića iz pera njegovog prijatelja i kolege Goluba Dobrašinovića, takođe zatvorenika s Golog otoka, dopunjena sećanjima studenta i prijatelja.
SADRŽAJ
ŽIVOTOPIS [7]-152
Pop-Anđelkovi potomci [7];
Otac i majka [10];
Treća muška [15];
Skojevanje [27];
Crna Gospa [32];
Posrnuli borac [38];
Među piscima [46];
Izludelo vreme [51];
Nјegova tvrđava [56];
Planinar [61];
Vukova staza [64];
Nauka kao bedem [72];
Sa studentima [76];
Prijatelјi [88];
Jugosloven [97];
U biblioteci profesora Prpovića [102];
Most među narodima [112];
Tuga neprebolna [125];
Odasvuda tražen [135];
Iz sačuvanih zapisa [139];
Rastanci i opraštanja [144];
Pakao [147];
Uvek zajedno [152]
SEĆANJA STUDENATA I PRIJATELJA [157]-204
Đorđe Ignjatović, Pravo prijatelјstvo traje dok ima života [159];
Stanislava Filotić, Sećanju u pohode [161];
Vitomir Vuletić, Miodragove fruškogorske šetnje [163];
Petar Markuš, Književnost kao integralna slika stvarnosti [165];
Raša Popov, Moj najdraži učitelј [167];
Miroslav Savićević, Učitelј energije i mišlјenja [170];
Milan Vukos: Neka sećanja na prof. Miodraga Popovića [173];
Milisav Savić, Odškrinuta vrata [175];
Milosav Mirković, Vinjeta (sećanje) na dragoG profesora [176];
Dragomir Brajković, Putovanje u Krušedol Miodragu Popoviću, ili: Profesoru s lјubavlјu [178];
Marija Bišof, Čarobna iGra [180];
Ljilјana Pešikan-Ljuštanović, Traganje za mitskim i arhetipskim [181];
Milivoje Spasić, Još žive sećanja [182];
Marija Kleut, Zlatna Greda profesora Popovića [184],
Miro Vuksanović, Raskovnik profesora Popovića [186];
Jovan Ljuštanović, Polemika i oorba mitlјenja [188];
Dušan Kentera, Letovanja sa Miodragom u Sloveniji [189];
Anđelka Elijana Grujić, Moja sećanja o Miodragu Popoviću [191];
Josip Babel, Miodrag Popović Zatočenik ideala [194];
Sava Dautović, Stvaralac izuzetnoG formata [198];
Latinka Perović, Kdd staroG profesora, po drugi put [199];
Mirjana Milojković, Stručni konsultant televizijske serije [202];
Dragan Lakićević, Miodrag Popović Nauka kao priča, istorija kao legenda [204]
IZBOR IZ KRITIKE O DELU MIODRAGA POPOVIĆA (Izbor sačinio prof. dr Dušan Ivanić) [209]
Ivo Tartalјa, Knjiga o Daničiću [209];
Božidar Kovaček, Đura Jakšić [211];
Vladan Nedić, Prava knjiga u pravi čas [213];
Milada Černa, Značajna godišnjica jugoslovenske kulture -100 Godina od smrti Vuka Stefanovića Karadžića [215];
Franjo Grčević, Istoričar srpskog romantizma [218];
Vaso Milinčević; Novine u viđenju srpskog romantizma [220];
Jovan Deretić, Otvoreno delo [226];
Krunoslav Pranjić, Svaka čast! [230];
Edvard Madani, Miodrag Popović, Vidovdan i časni krst [234];
P A. Dmitrijev, G. I. Safronov, Još jednom o temi „Vuk Karadžić i Rusija [237];
Vladimir Anić, KnjiGa o jednom slovu [239];
Ivan Šop, Orijent u Vukovom rječniku [241];
Dušan Ivanić, Ka naučnom liku Miodraga Popovića (o 70-Godišnjici života) [243];
Vitomir Vuletić, Traganje za trajnim Miodraga Popovića [251].
Bibliografija (Staniša Vojinović) [269]-292
(Radovi Miodraga Popovića [269]; Literatura o Miodragu Popoviću [283]).
Reč na kraju (Golub Dobrašinović) 295
Miodrag Popović (Popovi, Crna Trava, 16. oktobar 1920 — Beograd, 2005) je srpski bio istoričar književnosti, esejist, pesnik, pripovedač, romanopisac i profesor Univerziteta u Beogradu.
Pre rata pripadao komunističkom pokretu, kao i njegov brat Milentije Popović. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Beogradu, 1939. godine. Studirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu i diplomirao na Filozofskom fakultetu 1951. godine. Bio je službenik Prosvetnog odeljenja INO Beograda, sekretar i član redakcije časopisa „Mladost“ i novinar u Radio Beogradu. Uhapšen po IB-u 16. oktobra 1949. i sproveden na Goli otok, potom u Rudnik „Kreka“, da bi 1. marta 1950. bio pušten na slobodu. Od oktobra 1950. radi kao bibliotekar u Univerzitetskoj biblioteci Svetozar Marković. Potom je (od 1955) asistent na Filozofskom fakultetu. Doktorira 1957. s tezom „Đura Jakšić do 1868. godine“. Od 1958. je naučni saradnik na Katedri za jugoslovensku književnost Filološkog fakulteta, pa vanredni profesor za predmet Jugoslovenska književnost (1964) i redovni profesor Nove jugoslovenske književnosti (1971).
Njegovo kapitalno delo je Istorija srpske književnosti – Romantizam I – III (1968—1972), u kome temeljno analizira vreme i okolnosti nastanka značajnih dela srpske književnosti 19. veka i ističe njihove vrednosti sa današnjeg stanovišta. Na nov način je protumačio i prevrednovao delo većine srpskih romantičara (Vuk Karadžić, Sima Milutinović Sarajlija, Njegoš, Zmaj, Jakšić), dok je nekim piscima dao značajnije mesto nego što su ga do tada u književnosti imali (Đorđe Marković Koder, Prota Mateja Nenadović, Stojan Novaković). Napisao je obimnu monografiju o Vuku Karadžiću (1964) i kritički pisao o kosovskom mitu, smatrajući da svoje korene vuče iz paganskih obreda i da je svoj završni oblik dobio u vreme Prvog srpskog ustanka (Vidovdan i časni krst, 1976).