ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: K52
Jezik: Srpski

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Autor: Lelja Dobronić
Naslov: Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba
Izdavač: Društvo historičara umjetnosti hrvatske, Zagreb
Godina: 1971.
Stranica: 141
Uvez: Tvrdi
Bogato ilustrirano

Precizna knjiga o zagrebačkim graditeljima 19. stoljeća. Jedan kritički osvrt na cjelokupan opus njihova rada.


Bartol Felbinger (Cheb, Češka, 15. rujna 1785. - Zagreb, 17. veljače 1871.), zagrebački graditelj.

Najznačajniji je domaći graditelj u prvoj polovici 19. stoljeća, te istaknuti predstavnik arhitekture klasicizma u Zagrebu i kontinentalnoj Hrvatskoj. U Beču je radio kao zidarski pomoćnik kod F. Wipplingera te F. Zaunera, direktora Akademije likovnih umjetnosti, a zatim kao crtač na izgradnji dvorca Laxenburg. Nakon šest godina boravka u Beču, postao je vrhunski crtač arhitektonskih nacrta. U Zagreb je došao 1809. godine, od kada se javlja na svim većim javnim i brojnim privatnim projektima. Među brojnim njegovim radovima reprezentativnošću se osobito ističu nerealizirani projekti za đakovačku katedralu.


Lelja Dobronić (Zagreb, 19. travnja 1920. - Zagreb, 19. prosinca 2006.), hrvatska povjesničarka, doktorica humanističkih znanosti .

Završila je srednju školu u Prvoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 1939. Diplomirala je povijest umjetnosti i kulture s klasičnom arheologijom te nacionalnu i opću povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1943. Postigla je doktorat iz filozofije 1946.

Vjenčala se 1947. sa sveučilišnim profesorom i filozofom dr. Pavlom Vuk-Pavlovićem. Radila je kao kustosica u Gliptoteci grada Zagreba (1944. - 1948.), u Muzeju grada Zagreba (1948. - 1962.), u Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Zagreba (1962. – 1964.), u Muzejsko-dokumentacijskom centru (1964. – 1967.) te u Povijesnom muzeju Hrvatske (1967. – 1980.), u kojem je bila ravnateljica.

Istraživala je kulturnu povijest grada Zagreba i Hrvatske. Napisala je mnogo knjiga i rasprava. Pripremila je sa suradnicima pet svezaka Povijesnih spomenika grada Zagreba. Temeljito je obradila povijest Kaptola i Nadbiskupijskog dvora. Proučavala je i opisala biografije prvih 29 zagrebačkih biskupa (osim bl. Augustina Kažotića), povijest župa Bedenica i Veliko Trgovišće. Pisala je o starim viteškim redovima. Predavala je na poslijediplomskom studiju pomoćnih povijesnih znanosti Filozofskog fakulteta u Zadru (1970. – 1980.). Kao vanjska suradnica Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža” surađivala je u izradi više enciklopedija. Kao aktivna vjernica, sudjelovala je u radu Hrvatskih sekcija Međunarodnih marioloških kongresa na Malti 1983., u Kevelaeru 1987., u Huelvi 1992. i Czestochowi 1996. Bila je predsjednica Hrvatskog planinarskog društva „Zagreb-Matica”. Bila je članica Matice hrvatske, Društva povjesničara umjetnosti, Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije „Tkalčić”.

Nagrade
Primila je nagradu grada Zagreba (1969.), Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti „Pavao Ritter Vitezović” za životno djelo te nagradu „Ivan Kukuljević Sakcinski” Matice hrvatske. Odlikovana je redom Danice s likom Ruđera Boškovića. Počasna je članica Družbe „Braće Hrvatskoga Zmaja” i počasna građanka grada Križevaca 2000.