Cena: |
Želi ovaj predmet: | 10 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 2017
ISBN: 978-86-6435-078-5
Jezik: Srpski
Autor: Strani
***
PAŽNJA! DODATNI POPUST NA VEZANU PRODAJU! – ako ovu knjigu kupite sa ovom knjigom ( https://www.kupindo.com/Istorija/65501813_Povest-o-turskom-osvajanju-Carigrada-Nestor-Iskander) dobijate 10% POPUSTA na cijenu obje knjige!
*
Naslov: Moje robovanje u Turskoj
O običajima i načinu života Turaka
Autor: Bartolomej Georgijević
Бартоломеј Георгијевић – Моје робовање у Турској; О обичајима и начину живота Турака
Originalni naslov: Bartholomeus Georgevits – De ritibus et differentiis Graecorum et Armeniorum; De Turcarum moribus epitome
Izdavač: Karpos, Loznica
Prevod: Stjepan Orhanović
Priredili: Dejan Acović i Dejan Aničić
Jezik: srpski / b.c.h.s.
Godina izdanja: 2017
Pismo: ćirilica
Žanr: istorija
ISBN: 978-86-6435-078-5
POVEZ: broširano
Br. str.: 146
Fizički opis: 21 cm
Masa (u gr): 180
knjiga je potpuno nova - moja ocjena 5*
[kategorizacija stanja:
5*- potpuno nova knjiga, neotvorena (od 2000. nadalje)
5 - netaknuta, a može biti i starije izdanje
4 - vidljivi vanjski znaci korišćenja, ali knjiga u dobrom stanju
3 - oštećena izvana (korica), unutra bez oštećenja
2 - oštećena izvana, oštećena iznutra - podvlačena grafitnom olovkom ili pohabane stranice
1 - knjiga oštećena izvana i iznutra, podvlačena hemijskom, flomasterima ili bojama, ali čitljiva
- za svaku karakteristiku/oštećenje koje nije obuhvaćeno prethodnim pišem dodatnu napomenu ili ukazujem na fotografiju]
DODATNO UZ KNJIGU:
Dela Bartolomeja Georgijevića (oko 1506–1566), čije je ime danas poznato samo stručnjacima, u XVI veku su se u Zapadnoj Evropi čitala više nego dela Martina Lutera. Objavljivala su se, na latinskom i u prevodima na moderne jezike, gotovo u svakoj zapadnoevropskoj zemlji. Njihovoj popularnosti je ponajviše doprinela najaktuelnija spoljnopolitička tema tog doba, kojom su se dela Bartolomeja Georgijevića uglavnom i bavila – Osmansko carstvo i turska pretnja hrišćanskoj Evropi.
Nakon Mohačke bitke 1526. godine, B. Georgijević biva zarobljen i odveden u tursko ropstvo, u kom će provesti oko devet godina. Bio je (pre)prodavan sedam puta, radio najteže poslove, proputovao gotovo celo tadašnje Tursko carstvo u pratnji svog gospodara, skupljača poreza, učestvovao u ratu protiv Persijanaca… Konačno je uspeo da pobegne od svog gospodara u Jermeniju, odakle se dokopao Sirije i Palestine, u kojoj provodi nekoliko godina, pre nego što će otputovati u Zapadnu Evropu. Zahvaljujući svojoj pronicljivosti, dobro se uputio u turske vojne, političke i verske prilike i počev od 1544. godine, kada u Antverpenu objavljuje prvo delo „O običajima i načinu života Turaka“, sa njima revnosno upoznaje Evropljane u više svojih dela slične sadržine, od kojih su neka stekla status bestselera tog doba. Važno je, međutim, napomenuti da on nije bio puki propagandista i raspirivač straha. Njegova dela nisu tek nekakvi banalni antiturski pamfleti. Iz njih se uistinu može mnogo saznati o ondašnjem Turskom carstvu i stvarnom položaju hrišćana u njemu, a od posebne važnosti je i to što je, budući da je naučio turski jezik, u nekim svojim delima davao osnove turskog rečnika i fraza u prevodu na druge jezike. U delu koje ovde donosimo, „O običajima i načinu života Turaka“, nalazi se prvi tursko-južnoslovenski rečnik, koji je važan kako za orijentaliste, tako i za slaviste.
Dva njegova dela koja ovde donosimo prvi put su se pojavila u prevodu Stjepana Orhanovića sa latinskog 1923. godine u Skoplju, po inicijativi istoričara i filologa Gligorija Elezovića (1879–1960), koji je sarađivao na prevodu (transkripcijama i komentarima). Iz prvog izdanja je preuzet i pogovor Franca Kidriča (1880–1950), najvećeg poznavaoca dela B. Georgijevića tog doba (u kom se raspravlja i o njegovoj nacionalnosti – hrvatskoj ili mađarskoj). Našem izdanju smo dodali i tekst američkog medievaliste i vizantinologa Keneta Setona (1914–1995), koji dodatno osvetljava delo ovog interesantnog i zaboravljenog autora.
*
Istorija / srednji vek / Turska / istorija Turske / Evropa / hrišćanstvo / Islam / hrišćani / muslimani / sultan / janičari / Osmansko carstvo / zapadna Evropa / Vatikan / katoličanstvo / pravoslavlje / mohačka bitka / ropstvo / tursko ropstvo / turska pretnja / 1526 / Persija / Jermenija / Sirija / bekstvo /
***
UNOS: 210209
Šifra: