Cena: |
Želi ovaj predmet: | 5 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: K72
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Bitka na Sutjesci, vođena od 15. maja do 15. juna 1943. godine, između Glavne operativne grupe Vrhovnog štaba NOV i POJ i okupatorsko-kvinsliških snaga, na širem području tromeđe Crne Gore, Hercegovine i Bosne predstavlja prelomnu i najtežu bitku u Narodnooslobodilačkom ratu. Cilj ove bitke bio je uništenje glavnine snaga Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i Vrhovnog štaba NOV i POJ na čelu sa Josipom Brozom Titom, zbog čega je okupator u ovu bitku uveo oko 127.000 vojnika (67.000 Nemaca, 43.000 Italijana, 2.000 Bugara i oko 15.000 kvinsliških snaga) uz snažnu tehničku podršku — 170 aviona, osam artiljerijskih pukova i veliki broj tenkova. Partizanske snage bile su znatno manje, Glavna operativna grupa NOVJ imala je ukupno 22.148 boraca (19.265 partizana i 2.883 partizanki), od čega je oko 3.500 bilo ranjenika.
Tokom jednomesečnih, danonoćnih borbi, najčešće vođenih „prsa u prsa“, Glavna operativna grupa Vrhovnog štaba NOV i POJ je uspela da se, uz ogromne gubitke, probije iz okruženja i izbegne uništenje. Suština partizanskog uspeka u ovoj bici je u tome što neprijatelj nije ostvario svoj cilj — uništenje glavnine snaga NOVJ i Vrhovnog štaba. U toku bitke, prilikom bombardovanja partizanskih položaja, 9. juna na Ozrenu je poginuo kapetan Bil Stjuart, šef britanskog Odeljenja za vezu pri NOV i POJ, a lakše je bio ranjen Vrhovni komandant NOV i POJ Josip Broz Tito.
Ukupan broj poginulih partizana u bici iznosi — 7.454 boraca (6.946 muškaraca i 597 žena, od kojih su njih 352 bile bolničarke). Nacionalni sastav boraca NOV i POJ učesnika bitke bio je sledeći: Srbi — 11.851; Hrvati 5.220; Crnogorci — 3.295; Muslimani — 866; Jugosloveni — 757; Jevreji — 74; Slovenci — 21 i druge nacionalnosti 21. Najveći broj partizanskih boraca bio je sa područja Hrvatske — 8.925, od čega 5.195 iz Dalmacije, a 2.179 sa Banije, zatim Bosne i Hercegovine — 8.293, Crne Gore — 3.337, Srbije — 1.492, Makedonije — 21, Slovenije — 19 i iz inostranstva — 38. Neka mesta drže apsolutne rekorde po broju učesnika i broju poginulih u bici: Šibenik — 1.316 boraca, poginulo 787; Split — 1.091 borac, poginulo 190; Knin — 586 boraca, poginulo 334; Dvor na Uni — 560 boraca, poginulo 267; Drvar 550 boraca, poginulo 203. Brigade sa najvećim brojem pogunilih u bici su bile: Druga dalmatinske udarna brigada — 764 borca; Prva dalmatinska udarna brigada — 564 boraca; Treća dalmatinska udarna brigada — 531 borac; Četvrta proleterska crnogorska udarna brigada — 456 boraca; Prva proleterska udarna brigada — 409 boraca; Peta proleterska crnogorska udarna brigada — 396 boraca, Sedma banijska udarna brigada — 365 boraca i Druga proleterska udarna brigada — 360 boraca.