pregleda

Jugosloveni u ratu i Oktobarskoj revoluciji N. Grulović


Cena:
790 din
Želi ovaj predmet: 3
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (5969)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10891

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: K5
Jezik: Srpski

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Nikola Grulović - Jugosloveni u ratu i Oktobarskoj revoluciji
Prosveta Beograd 1962, 319 str
Ilustrovano, broširani povez sa zaštitnim omotom


Nikola Grulović (Beška, 4. decembar 1888 — Beograd, 19. februar 1959), učesnik Oktobarske revolucije i Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik FNR Jugoslavije, NR Srbije i AP Vojvodine.

Biografija
Rođen je 4. decembra 1888. godine u selu Beška, kod Inđije, u Sremu. Posle završene osnovne škole, krenuo je na izučavanje obućarskog zanata, koji je učio u Staroj Pazovi, Irigu, Budimpešti, Beču i kraće vreme u Minhenu, Trstu, Zagrebu i Sarajevu.

Još tokom učenja zanata iskusio je težak život i položaj radničke klase. Godine 1906. pristupio je sindikalnom pokretu, a 1910. se u Beogradu učlanio u Srpsku socijaldemokratsku partiju, Dimitrija Tucovića.

Početkom Prvog svetskog rata mobilisan je od strane Austrougarske vojske i poslat na Istočni front. Posle zarobljavanja, stupio i Jugoslovesnki dobrovoljački korpus, ali je kasnije istupio i priključio se boljševicima. Sa Maksimom Čankom, Nikolom Kovačevićem i drugim formirao je Jugoslovenski revolucionarni savez u Kijevu. Početkom 1918. organizovao je manji jugoslovenski odred Crvene garde s kojim je ušao u sastav Prvog komunističkog Jugoslovenskog puka Crvene armije i u kome je postao politički komesar. Bio je i član sekreterijata Jugoslovenske komunističke grupe Ruske komunističke partije (boljševika). U januaru 1919. došao je u Jugoslaviju sa Lazarom Vukičevićem i Lazarom Manojlovićem.

Po povratku u Jugoslaviju, bio je učesnik Osnivačkog kongresa Socijalističke radničke partije (komunsta). Radio je u Vojvodini na osnivanju komunističke gupe „Pelagić“, čiji je bio predsednik. A novembra 1920. godine je bio jedan od poslanika u skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, izabranih na listi Komunističke partije Jugoslavije u Sremu. Bio je delegat KPJ na Trećem kongresu Komunističke internacionale. Od 1935. godine bio je član Pokrajinskog komiteta KPJ za Srbiju.

Učesnik je Narodnooslobodilačkog rata od 1941. godine. Za vreme rata vršio razne odgovorne dužnosti, bio član Glavnog štaba NOP odreda Srbije i Vrhovnog štaba NOV i POJ, član Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije, član Pokrajinskog komiteta KPJ za Vojvodinu, član Narodnooslobodilačkog odbora za Vojvodinu i predsednik Antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Vojvodine.

Posle oslobođenja Jugoslavije, 1945. godine, bio je najpre u diplomatskoj službi - delegat Jugoslavije u Savezničkoj kontrolnoj komisiji u Bukureštu, savetnik Jugolovenske ambasade u Moskvi i jugoslovenski poslanik u Helsinkiju. Kasnije je bio predsednik Republičkog veća Skupštine Narodne Republike Srbije. Bio član je Centralnog komiteta Komunističke partije Srbije, Saveznog odbora SSRN Jugoslavije i Saveznog odbora Saveza boraca Jugoslavije.

Umro je 19. februara 1959. godine u Beogradu. Sahranjen je u Aleji narodnih heroja na Novom groblju u Beogradu.

Autor je knjige „Jugosloveni u ratu i Oktobarskoj revoluciji“, koja je izašla 1962. godine.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. godine i drugih jugoslovenskih odlikovanja, među kojima su dva Ordena narodnog oslobođenja.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 65327485
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Nikola Grulović - Jugosloveni u ratu i Oktobarskoj revoluciji
Prosveta Beograd 1962, 319 str
Ilustrovano, broširani povez sa zaštitnim omotom


Nikola Grulović (Beška, 4. decembar 1888 — Beograd, 19. februar 1959), učesnik Oktobarske revolucije i Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik FNR Jugoslavije, NR Srbije i AP Vojvodine.

Biografija
Rođen je 4. decembra 1888. godine u selu Beška, kod Inđije, u Sremu. Posle završene osnovne škole, krenuo je na izučavanje obućarskog zanata, koji je učio u Staroj Pazovi, Irigu, Budimpešti, Beču i kraće vreme u Minhenu, Trstu, Zagrebu i Sarajevu.

Još tokom učenja zanata iskusio je težak život i položaj radničke klase. Godine 1906. pristupio je sindikalnom pokretu, a 1910. se u Beogradu učlanio u Srpsku socijaldemokratsku partiju, Dimitrija Tucovića.

Početkom Prvog svetskog rata mobilisan je od strane Austrougarske vojske i poslat na Istočni front. Posle zarobljavanja, stupio i Jugoslovesnki dobrovoljački korpus, ali je kasnije istupio i priključio se boljševicima. Sa Maksimom Čankom, Nikolom Kovačevićem i drugim formirao je Jugoslovenski revolucionarni savez u Kijevu. Početkom 1918. organizovao je manji jugoslovenski odred Crvene garde s kojim je ušao u sastav Prvog komunističkog Jugoslovenskog puka Crvene armije i u kome je postao politički komesar. Bio je i član sekreterijata Jugoslovenske komunističke grupe Ruske komunističke partije (boljševika). U januaru 1919. došao je u Jugoslaviju sa Lazarom Vukičevićem i Lazarom Manojlovićem.

Po povratku u Jugoslaviju, bio je učesnik Osnivačkog kongresa Socijalističke radničke partije (komunsta). Radio je u Vojvodini na osnivanju komunističke gupe „Pelagić“, čiji je bio predsednik. A novembra 1920. godine je bio jedan od poslanika u skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, izabranih na listi Komunističke partije Jugoslavije u Sremu. Bio je delegat KPJ na Trećem kongresu Komunističke internacionale. Od 1935. godine bio je član Pokrajinskog komiteta KPJ za Srbiju.

Učesnik je Narodnooslobodilačkog rata od 1941. godine. Za vreme rata vršio razne odgovorne dužnosti, bio član Glavnog štaba NOP odreda Srbije i Vrhovnog štaba NOV i POJ, član Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije, član Pokrajinskog komiteta KPJ za Vojvodinu, član Narodnooslobodilačkog odbora za Vojvodinu i predsednik Antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Vojvodine.

Posle oslobođenja Jugoslavije, 1945. godine, bio je najpre u diplomatskoj službi - delegat Jugoslavije u Savezničkoj kontrolnoj komisiji u Bukureštu, savetnik Jugolovenske ambasade u Moskvi i jugoslovenski poslanik u Helsinkiju. Kasnije je bio predsednik Republičkog veća Skupštine Narodne Republike Srbije. Bio član je Centralnog komiteta Komunističke partije Srbije, Saveznog odbora SSRN Jugoslavije i Saveznog odbora Saveza boraca Jugoslavije.

Umro je 19. februara 1959. godine u Beogradu. Sahranjen je u Aleji narodnih heroja na Novom groblju u Beogradu.

Autor je knjige „Jugosloveni u ratu i Oktobarskoj revoluciji“, koja je izašla 1962. godine.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. godine i drugih jugoslovenskih odlikovanja, među kojima su dva Ordena narodnog oslobođenja.
65327485 Jugosloveni u ratu i Oktobarskoj revoluciji N. Grulović

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.