ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: K70
Jezik: Srpski

U dobrom stanju!

1909 god

Srkulj, Stjepan, hrvatski povjesničar i političar (Varaždin, 3. XII. 1869 – Zagreb, 8. IX. 1951). Nakon studija povijesti i doktorata stečenog u Beču, radio je kao srednjoškolski nastavnik (1895–1917). Sudjelovao je u radu Hrvatsko-srpske koalicije do 1918. Od rujna 1917. do listopada 1919. bio je gradonačelnik Zagreba te je u ime zagrebačkoga gradskog zastupništva podupirao Narodno vijeće i stvaranje jugoslavenske države, a u novostvorenoj državi pristupio je Hrvatskoj zajednici. Kao član vodstva te stranke bio je biran za gradskog zastupnika. Za gradonačelnika je ponovno bio izabran u studenome 1928., a na tom je mjestu ostao i nakon uvođenja šestosiječanjske diktature (1929). Kao disident Hrvatskoga bloka ušao je kao ministar građevine u vladu Vojislava Marinkovića (1932), a isti resor zadržao je i u vladama Milana Srškića i Nikole Uzunovića (do 20. XII. 1934). Raspravama, metodičkim prilozima i ocjenama surađivao u časopisima Archiv für slavische Philologie, Vjesnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog arkiva i Nastavni vjesnik (urednik 1906–17). Izdavao je udžbenike iz povijesti, povijesne čitanke i atlase. Njegov atlas Hrvatska povijest u 19 karata (1937) prvi je cjeloviti pregled hrvatske prošlosti u zemljovidima. Ostala djela: Pregled opće i hrvatske povjesnice (1905), Izvori za hrvatsku povijest (1911), Današnja Hrvatska – njezin teritorijalni razvitak (1916), Kratka povijest Hrvata (1926), Zagreb u prošlosti i sadašnjosti: 1903 – 1930 (1930).


Stjepan Srkulj je bio poznati hrvatski srednjoškolski profesor i pisac povijesnih udžbenika.

Bio je zagrebački gradonačelnik od 1917. do 1920., od 1928. do 1932.

1937. je godine napisao svoje najpoznatije djelo, Hrvatska povijest u dvadeset i pet karata. To je djelo o hrvatskoj prošlosti u povijesti i atlasu, u kojem je u kojem je prikazujući povijest, sjedišta i kretanja i drugih naroda koji su se kretali kud i Hrvati ili su obitavali na ovim prostorima prije Hrvata, ili se, nakon formiranja hrvatske države u ranom srednjem vijeku, nalaze u njihovu susjedstvu.

Pratio je sve uspone i padove Hrvata i hrvatske države, od vremena kad je u X. stoljecu bila ujedinjena i na vrhuncu svoje moći, pa do XV. i XVI. stoljeća, kad je osmanlijskim osvajanjem Hrvatska svedena na `ostatke ostataka nekoc slavnoga kraljevstva Hrvatskog` (reliquiae reliquiarum olim magni et inclyti regni Croatiae), a potom i razdoblje `obnovljene Hrvatske` (Croatiae redivivae), od XVII. stoljeća pa sve do svoga vremena.

Iako su pojedini hrvatski povjesničari kao Lučić i Vitezović još od XVII. stoljeca radili povijesne i političko-zemljopisne karte te iako je postojao prvi (Klaićev) nacionalni atlas hrvatske povijesti vec g. 1888., a i ine, sve do pojave Srkuljeve atlasa g. 1937. Hrvatska nije imala jedan cjeloviti prijegled hrvatske prošlosti u povijesti i zemljovidima - atlasu.