Cena: |
Želi ovaj predmet: | 3 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1936
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
korice kao naslikama
imaju oštećenje u donjem delu rikne stoga je i cena dosta niža
ostatak: dobro stanje
uslikane su mane
ilustrovao Vladimir Kirin
Izdavač: Matica hrvatska - Zagreb,
1936. god.
Tvrd povez, zlatotisk, 21,5 cm.
240 str.
Kada su 1537. Osmanlije osvojili Klis Uskoci su se morali preseliti u Senj. Odatle su vodili ogorčenu borbu kako protiv Osmana tako i protiv Venecije, pogotovo na obali kod Zadra. Iznad grada Senja nalazi se dobro očuvana uskočka tvrđava Nehaj.
U Senju su Uskoci započeli s dopuštanjem Austrije napadati venecijanske brodove. Mletačkoj Republici nije nikad uspelo dovesti Uskoke pod svoju kontrolu.
Taj je čin 1612. godine bio povod ratu između Austrije i Venecije, čijim su završetkom Uskoci morali napustiti Senj. Njihovi su brodovi bili spaljeni, dok su sami Uskoci bili 1617. godine preseljeni na područja Karlovca te na Kupu, gde je već od 1524. živio jedan deo Uskoka u Žumberačkom gorju. U borbama koje su na tim područjima nastavljene protiv Turaka se je kasnije razvilo jezgro Vojne krajine koja je u Osmansko-austrijskim ratovima od 1683. do 1699. i od 1788. do 1791. Turcima pružala otpor.
Bartul Bare Poparić (Kaštel Novi, 27. ožujka 1865. - Zagreb, 30. ožujka 1948.)[1] hrvatski povjesničar, prvak i pionir hrvatske pomorske historiografije
Sadržaj/Садржај
1 Životopis
1.1 Poparić povijesnik
2 Djela
3 Izvori
Životopis[uredi - уреди | uredi izvor]
Pučku školu pohađa u Trogiru, gimnaziju svršava u Splitu, bogosloviju je započeo studirati u Zadru. Zaredio se u Gorici. Po završetku bogoslovnih studija, jedno je vrijeme radio kao bilježnik u pisarnici splitske biskupije. Kad je splitski biskup Nakić uklanjao svećenike - pristaše glagoljaške službe, Popariću ostaje bez posla u biskupskoj pisarnici.
Potom odlazi u Zagreb i na Filozofskom fakultetu upisuje povijest. Diplomirao je 1894. godine, te se zaposlio kao pomoćni učitelj na splitskoj gimnaziji. Tri godine kasnije polaže profesorski ispit, 1909. počinje raditi na realnoj gimnaziji u Zagrebu, 1911. postaje lektor za talijanski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.[2] Već sljedeće godine objavljuje svoju `Slovnicu i vježbenicu talijanskoga jezika za srednja, pomorska i trgovačka učilišta`. Umirovljen je 1927. godine.
Poparić povijesnik[uredi - уреди | uredi izvor]
Među prvi radovima iz povijesti valja zabilježiti djelo `Hercezi svetoga Save: 50 godina povjesti hercegovačke` o Stjepanu Kosači, pretisak je izdan drugi put u povodu stote obljetnice Matice Hrvatske 1942., treće, kritičko izdanje izašlo je 1997. godine, što ukazuje na trajnu vrijednost Poparićevog rada kao povjesničara.
Djela[uredi - уреди | uredi izvor]
`Hercezi svetoga Save: 50 godina povjesti hercegovačke`, Tiskara A. Zannonia, Split, 1895.
`O pomorskoj sili Hrvata za dobe narodnih vladara: s uvodom O rimskim liburnama`, Naklada Matice Hrvatske, Zagreb, 1899.
`Slovnica i vježbenica talijanskoga jezika za srednja, pomorska i trgovačka učilišta`, Zagreb, 1912.
`Povijest senjskih uskoka`, Zagreb, 1936.
`Borba Hrvata za Jadran od 7. do kraja 11. stoljeća`, Zagreb, 1937.
`Trgovanje crnačkim i žutim robljem u novom vijeku`, Zagreb, 1944.
`Doživljaji hrvatskih pomoraca`, Naklada Benja, Rijeka, 1994.
`Tužna povijest Hercegove zemlje: 1437. - 1482.`, Lukom, Zagreb, 1997., ISBN 953-6337-86-X
senj uskoci istorija uskoka