Cena: |
4.999 din
(Predmet nije aktivan)
|
Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Kraljevo, Kraljevo |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1878
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
GOVOR G JOVANA RISTIĆA
Ministra spoljnih poslova držan 13 jula 1878 godine
u tajnoj sednici narodne skupštine
O BERLINSKOM UGOVORU
Meki povez
Ristić je rođen 4. 1. 1831. g. u Kragujevcu. Kao đak beogradskog liceja, učestvovao je
u srpskom pokretu u Ugarskoj 1848, a od 1849. nalazi se u Nemačkoj, u Berlinu i
Hajdelbergu, gde kao državni pitomac studira istorijske nauke (pored istorije i
“filosofske i državne nauke”)1), a 1852. g. u Hajdelbergu stiče diplomu doktora
filosofije. Od 1852. do 1854. boravi u Parizu, gde uči francuski i proučava stare
srpske rukopise u tamošnjoj biblioteci. U Beograd se vraća 1854. godine. Kako nije
uspeo da dobije Katedru za istoriju, bio je primljen u Ministarstvo prosvete, zatim u
Ministarstvo spoljašnih i unutrašnjih dela, te tako postepeno počinje njegova karijera
političara i državnika. Pošto se 1858. g. priklonio Obrenovićima, stekao je poverenje
kneza Miloša koji ga je poslao u jednu diplomatsku misiju u Carigrad, kao sekretara
deputacije. Bio je veoma blizak knezu Mihailu i on ga je postavio za kapućehaju, tj.
diplomatskog agenta u Carigradu, gde boravi od 1861 do 1867. godine uspešno
vodeći pregovore o preuzimanju gradova. Krajem 1867. g. na kratko je bio ministar
inostranih poslova. Tada se približava liberalima, kojima će uskoro postati
neprikosnoveni vođa.
Posle ubistva kneza Mihaila, i intervencije generala Blaznavca, Ristić postaje član
Namesništva koje je Srbijom vladalo 1868-1872, tj. do punoletstva kneza Milana.