ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 19
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Intelektualci u srednjem veku Jacques Le Goff RETKO VREDNO odlicno ocuvana skoro kao NOVO izvanredno za poklon Zak le Gof
Jacques Le Goff (Toulon, 1924), čuveni francuski povjesničar i medievist svjetskoga glasa, autor klasičnih povijesnih djela 20. stoljeća, u ovoj knjizi razmatra podjelu rada, grad, nove ustanove, zajednički prostor sveukupnog kršćanstva koji više nije geografski i politički rascjepkan kao u ranom srednjem vijeku... kao bitne crte novog intelektualnog krajolika zapadnog kršćanstva na prijelazu iz XII. u XIII. stoljeće.
Za prikazivanje srednjovjekovnog intelektualca od presudne je važnosti njegova veza s gradom. Razvoj školstva dio je urbane revolucije od X. do XIII. stoljeća. Bitno je odvajanje samostanske škole, namijenjene samo redovnicima, od gradske, koja je u načelu otvorena za sve, pa i za đake koji se neće zarediti. (...) U razdoblju od XIII. do XIV. stoljeća, u različitim povijesnim konjunkturama, četiri velika osebujna intelektualca ilustriraju različita `kritična` ponašanja u srednjovjekovnom visokom obrazovanju: Abelard, Toma Akvinski, Siger Brabantski, Wyclif.
Jacques Le Goff (r. 1924) u svjetskim je razmjerima uvažen francuski povjesničar. Pripada struji povjesničara okupljenih oko časopisa An-nales koji je izmijenio pejsaž i značaj suvremene znanstvene historije. Od 1972. do 1977. godine na čelu je Škole za visoke studije društvenih znanosti (Ecole des hautes etudes en sciences sociales - EHESS).
Zauzima se za istraživanje `jednog drugog srednjeg vijeka` koje se temelji na proučavanju kolektivnog imaginarnog, tj. onoga kako su ljudi zamišljali i doživljavali zbilju. Le Goff drži da smisao određenog društva treba tražiti u njegovu sustavu `reprezentacija` i u mjestu koje one imaju u društvenim strukturama i zbilji uopće, što je značajna komponenta historije mentaliteta, pri čemu pojam `mentalitet` obuhvaća cjelinu misli i osjećaja ljudi određenoga prostora i razdoblja, ali i bitne društvene razlike te biološke temelje.
Jacques Le Goff autor je mnogih značajnih djela od kojih su neka prevedena i u nas: `Civilizacija srednovjekovnog Zapada`, `Srednjovjekovni imaginarij`, `Priča o Europi`, `Stara i naša, Europa`, `Europa - davna i buduća: srednjovjekovlje i modemi svijet`...
Jacques Le Goff (1924. – 2014.) pripadao je struji povjesničara okupljenih oko časopisa Annales, najutjecajnijeg periodičkog izdanja suvremene znanstvene historije zbog čijeg se odmaka od tradicionalne povijesti često koristi pojam „škola Anala“.
U svojim djelima Le Goff se zauzimao za „jedan dugi srednji vijek“ na temelju iskustva „imaginarnog“, tj. onoga što su ljudi zamišljali i kako su doživljavali zbilju. Pritom je posebno nastojao uočiti kako su se ljudi odnosili prema vremenu, odnosno na koje su ga načine mjerili i osmišljavali te raspoređivali svoja razdoblja rada i odmora. Le Goff je stvorio važna djela o „srednjovjekovnom imaginariju“ kroz prizmu „rođenja čistilišta“. Riječ je o analizi promjenjivih predodžbi o životu nakon smrti kao dijela preobrazbe feudalnog kršćanstva u 12. i 13. stoljeću.
Najpoznatija Le Goffova djela su `Intelektualci u srednjem vijeku`, `Srednjovjekovni imaginarij`, `Civilizacija srednjovjekovnog Zapada` i `Treba li povijest zaista dijeliti na razdoblja?`.