Cena: |
Želi ovaj predmet: | 5 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: K35
Jezik: Srpski
U dobrom stanju!
Pozdrav iz Beograda : Beograd na starim razglednicama iz zbirke Sergija Dimitrijevića
- Predgovor: Sveta Lukić
-O razglednicama Beograda do 1941, Sergije Dimitrijević
-Razglednice-slikovni izvor, Gordana Gordić
Likovna obrada: Miodrag Vartabedijan
Fotografije: Sava Starčević
Beograd 1986. Tvrd povez, zaštitni omot, ćirilica, bogato ilustrovano, 104 strane.
Sergije Dimitrijević (12. mart 1912, Pirot – 11. avgust 1987, Beograd) bio je pravnik, ekonomista, istoričar i numizmatičar.
Školovao se u Leskovcu a zatim je studirao prava i ekonomiju na Pravnom fakultetu u Beogradu između 1930. i 1934. godine. Studije je nastavio usavršavanjem u Parizu na Institutu visokih studija međunarodnih odnosa između 1935. i 1937. godine. Bio je rukovodilac partijske organizacije jugoslovenskih studenata i predstavnik Komunističke partije Jugoslavije u Balkanskom komitetu između 1938. i 1939. godine. Uhapšen je 1939, a rat je proveo prvo po logorima u Francuskoj a zatim u Buhenvaldu (1944—1945). Nakon završetka Drugog svetskog rata prvo je radio u orgnaima vlasti u Leskovcu a zatim je prešao u Beograd gde je radio kao direktor Ekonomskog instituta savezne vlade od 1946. do 1951. godine. Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu predavao je političku ekonomiju. Kao saradnik Ekonomskog instituta tokom 50-ih godina je radio na doktorskoj disertaciji Strani kapital u privredi bivše Jugoslavije koju je odbranio 1957. godine. Od 1955. do penzionisanja 1966. radio je u Istorijskom institutu u Beogradu u zvanju naučnog saradnika i naučnog savetnika.
Istoriografski rad
O aktuelnim političkim i privrednim temama pisao je još kao đak (od 1934. godine) a u posleratnom periodu počinje da objavljuje istoriografkse radove zasnovane na pažljivoj proučavanju istorijske građe. Istoriografski rad postao je glavna oblast njegovog interesovanja: bavio se prošlošću svog rodnog kraja, Leskovca i njegove okoline, zatim izdavanjem spisa i izučavanjem života i dela srpskih socijalista, privrednom istorijom Kraljevine Jugoslavije i srpskom srednjovekovnom numizmatikom. U svakoj od ovih oblasti napisao je veći broj radova koji imaju trajnu istoriografsku vrednost. Izučavanju ekonomske istorije prilazio je kao kritičar kapitalizma, sa stanovišta marksističke ekonomske teorije.
U proučavanju istorije Leskovca i okoline imao je širok spektar interesovanja: od sakupljanja narodnih umotvorina i pisane građe do planova o izradi Leskovačke enciklopedije (projekat započet 1952—1954, ali nedovršen). Njegova arhivska izučavanja znatno su proširila izvornu podlogu za proučavanje istorije ovog kraja a posebno je značajno što je prvi uočio delovanje i značaj dubrovačkih trgovaca, kolonija i karavana u ovom području u 17. veku.
Prilikom izučavanja srpskog socijalističkog pokreta tretirao je širok raspon tema od bibliografija socijalističkih pisaca, izdavanja sabranih spisa Radovana Dragovića, Dušana Popovića, Dimitrija Tucovića i posebnih studija o istaknutim ličnostima socijalističkog pokreta (Andra Banković, Dragiša Lapčević, Radovan Dragović). Dao je i dve sinteze istorije socijalističkog pokreta u Srbiji (1982) i Beogradu (1974). Privreda stare Jugoslavije bila je samo privremeno Dimitrijevićevo istraživačko interesovanje. Pored disertacije napisao je i nekoliko kraćih radova sa ovom tematikom. Njegova izučavanja privredne istorije neretko su ideološki obojena. Uveren u ispravnost marksisitičke ideologije ekonomskom istorijom se bavio sa pozicija radikalnog krila socijalističkog pokreta.
Posebno su značajna njegova izučavanja i sakupljanja srpskog srednjovekovnog novca. U mladosti je otpočeo prikupljanje starog srpskog novca a numizmatičke radove objavljivao je od 1957. godine. Veliku zbirku novca i prateće dokumentacije ostavio je SANU obavezujući pritom ovu instituciju da izda korpus srpskgo srednjovekvonog novca. Dimitrijević je otkrivao nepoznata vrste i varijante, sistematski ih je objavljivao i opisivao, bavio se i čitavim oblastima srednjovekovne numizmatike (bakarni novac, novac sa kontramarkama, falsifikati i drugo). Dimitrijevićevi radovi imaju fundamentalan značaj za bavljenje srpskom srednjovekovnom numizmatikom.
Objavljena dela
Strani kapital u privredi bivše Jugoslavije, Beograd, »Nolit« 1958
Katalog srpskog srednjevekovnog novca, Beograd, »Zavod za udžbenike i nastavna sredstva«, 2001
Srednjevnjkovni srpski novac, Beograd, »SANU«, 1997
Počeci modernizacije Leskovačke privrede, Leskovac, Narodni muzej
Novac kneza Lazara, »Bagdala« 1971
Socijalistički radnički pokret u Srbiji: 1870-1918
Pozdrav iz Beograda:Beograd na starim razglednicama, 1986
Radovan Dragović i stvaranje klasnog radničkog pokreta i Socijaldemokratske stranke u Srbiji, Beograd »Radnička štampa Beograd«, 1978
Spomenica pedesetogodišnjice radničkog pokreta Leskovca i okoline 1903-1953, Leskovac, Odbor za proslavu pedesetogodišnjice radničkog pokreta u Leskovcu 1953
Strukturalne promene u poljoprivredi Srbije sredinom 20. veka, »Zadužbina Andrejević« 2002
Istorija Leskovca i okoline, Narodni muzej, 1983
Socijalna struktura sela i agrarne reforme u Leskovačkom okrugu, Leskovac, Izdanje Okružnog odbora Narodnog fronta, 1946
Dubrovački karavani u južnoj Srbiji u 17. veku, Beograd, »SANU«, 1958
Borba s Turcima pod Skobaljićem: istorija i predanje, Leskovac, »Gradski narodni muzej« 1951
Strelja:Leskovčani u Prvom srpskom ustanku (istorija i predanje), Leskovac, »Napredak«, 1954
Crnotravske i leskovačke narodne pesme oslobodilačkog rata i revolucije, Beograd, »Naučno delo«, 1967
Agrarni odnosi za vreme Turaka u leskovačkom kraju, Leskovac, Gradski narodni muzej, 1951