Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: K23 / K343
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Nekorisceno!
Žanrovi: Politika
Izdavač: Albatros plus
Broj strana: 406
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Format: 24 cm
Godina izdanja: 2012.
Vilijam I. Robinson (autor)
Jelena Kovačević (prevod)
Izdavač: Albatros plus
Naslov originala: Promoting Polyarchy / William I. Robinson
Knjiga je nagrađena 1997. od strane Američkog sociološkog udruženja za izuzetan naučni doprinos. Vilijam I. Robinson, sociolog po obrazovanju, multidiciplinarni istraživač i angažovani naučnik, blisko je povezan sa socijalnim pokretima širom sveta i aktivno učestvuje u njihovoj borbi za socijalnu pravdu i humaniju paradigmu razvoja.
Robinson: Kapitalizam je već mrtav
Svedoci smo krize kapitalizma na globalnom nivou a vladajuća elita pokazuje da nije u stanju da se nosi s njom i ponudi rešenje, kaže profesor Vilijam Robinson.
`Ogromne ekonomske razlike među različitim delovima sveta ne mogu više da opstaju zahvaljujući mehanizmima društvene kontrole. Vladajuća klasa je izgubila legitimitet i prisustvujemo krahu hegemonije vladajuće klase širom sveta”, kaže Robinson, profesora sociologije na Kalifornijskom univerzitetu u Santa Barbari.
Iza proklamovane politike „podsticanja demokratije” u nerazvijenim zemljama u stvari se krije želja velikih sila, pre svega SAD, da se u zemljama „trećeg sveta” zadrži postojeće elitističko uređenje, jedna je od nosećih teza Robinsonove knjige „Podsticanje poliarhije: globalizacija, intervencija SAD i hegemonija”.
Villiam I. Robinson (rođen 28. marta 1959) je američki društveni i politički naučnik. Predaje i sprovodi istraživanja kao profesor sociologije na Kalifornijskom univerzitetu u Santa Barbari. Robinson je politički aktivan i smatra se kritikom američke politike prema `Trećem svetu`, posebno u Latinskoj Americi.
Robinson je studirao od 1970-ih u Huntingtonu, Ibadanu, Nairobiju i Kosta Riki i dugo je radio kao novinar. Diplomirao je na Univerzitetu u Novom Meksiku 1994. godine, a potom je predavao na Univerzitetu u Novom Meksiku, Državnom univerzitetu u Novom Meksiku i Univerzitetu u Tennesseeju. Od 2001. godine profesor je sociologije sa fokusom na Latinsku Ameriku na Kalifornijskom univerzitetu u Santa Barbari.
Robinson sebe opisuje kao marksista i pod velikim je uticajem Antonio Gramsci.
citat
Ovi miljei su povezani sa institucijama koje organizuju njihove živote i povezuju nas sa velikim brojem ljudi. Istorija, ili kako su se društvene strukture menjale tokom vremena, odakle su došle, kako su stigle u sadašnjost, i gde su na čelu veliki moderni sociolog C. Vright Mills nazvao je sociološku imaginaciju `najplodnijim oblikom samosvesti`. Demokratija, veliki problem našeg doba. `[1]
Prevod: Kako razumemo naš svet? Naša svakodnevna iskustva odvijaju se u Milieusu. Ovi miljei su povezani sa institucijama koje organizuju naše živote i obavezuju nas na mnoge ljude. Raznovrsne i restriktivne, međusobno povezane institucije i njihovi međusobni odnosi formiraju društvene strukture. Istorija, ili kako su se društvene strukture vremenom promenile, govori nam odakle smo došli, kako smo postali i kuda idemo. Prepoznavanje naše lične egzistencije povezano sa istorijom i društvenim strukturama je ono što je veliki moderni sociolog C. Vright Mills nazvao sociološkom fantazijom, `najplodnijim oblikom samopoštovanja`. Demokratija ili sposobnost da se vrši odgovarajuća kontrola nad važnim procesima u našim životima koji su povezani sa istorijskim procesima i društvenim strukturama u ličnom miljeu - to je, vjerujem, veliki problem našeg doba. `