Cena: |
Želi ovaj predmet: | 6 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1984
Autor: Domaći
Jezik: Engleski
Konavle : [photo-monographs] / Stijepo Mijović Kočan ; [translation into English, index Nikolina Jovanović] ; photos Marko Čolić, Pero Krilanović, Mato Novaković
odlično očuvano
veliki format
bogato ilustrovano
RETKO U PONUDI
Dubrovnik : Konavle - društvo za znanstvene i kulturne djelatnosti, 1984
119 str. : ilustr. u boji ; 32 cm.
Konavle : [fotomonografija] / Stijepo Mijović Kočan ; snimili Marko Čolić, Pero Krilanović, Mato Novaković ; tekst uza snimke Marina Desin (u suradnji s autorom) ; [popis imena i naziva Rafaela Kovačević]
Konavli (Konavle ili Konavlje) su geografska i istorijska oblast na istočnoj obali Jadranskog mora, a obuhvataju krajnji južni deo današnje Dalmacije, od grada Cavtata do poluostrva Prevlake. Područje Konavala se danas nalazi u sastavu opštine Konavle, koja pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Republici Hrvatskoj. Administrativni centar opštine je grad Cavtat.
Tokom ranog srednjovekovnog razdoblja, Konavli su bili posebna srpska oblast, odnosno jedna od tadašnjih srpskih zemalja. Tokom 9. i 10. veka, Konavli su bili povezani sa susednom srpskom kneževinom Travunijom, a glavni istorijski izvor za tadašnju istoriju ovih oblasti su istoriografski spisi vizantijskog cara Konstantina VII Porfirogenita,[1] koji je Konavle i Travuniju opisao upravo kao srpske oblasti:
„Zemlja Travunjana i Konavljana je jedna. Tamošnji stanovnici vode poreklo od nekrštenih Srba, koji su tu živeli od onog arhonta koji je prebegao caru Irakliju iz nekrštene Srbije ... Arhonti Travunije uvek su bili pod vlašću arhonta Srbije.[2]”
Naziv
Tokom rimske vladavine ovim prostorima u neposrednoj blizini Konavlja nalazio se grad Epidaurus (u blizini današnjeg Cavtata) koji je nestao tokom slovenskog naseljavanja Balkana. Rimljani su, da bi snabdeli grad vodom, izgradili veliki sistem vodovodnih kanala koji su išli preko današnjeg Konavoskog polja. U blizini sela Vodovađe i dalje se mogu videti ostaci tog vodovoda. Pretpostavlja se da je cela oblast i dobila ime po tim kanalima — Konavli (Konavlje, Konavle).
Prošlost Konavala
Srpske zemlje u 9. veku, uključujući i Konavle u sastavu Travunije
Konavlje je kao sastavni deo Travunije od davnina bilo u sastavu srpskih država Vlastimirovića, Vojislavljevića, Nemanjića i Kotromanića i delilo je njihovu sudbinu sve do 1427. godine kada prelazi u ruke Dubrovačke republike.
Podela i prodaja Konavala
Jačanje oblasnih feudalaca u srednjovekovnoj Bosni dovela je do podele Konavlja 1419. godine između Sandalja Hranića Kosače i Petra I Pavlovića. Severni deo od sela Oboda do tvrđave Sokol pripao je Pavlovićima, a južni Hraniću. Dubrovčani su uskoro zaključili savez sa Sandaljem iz kojeg je proizašla kupovina Konavlja. Iako je imao samo južni deo Sandalj je republici prodao celo Konavlje, za duplo veću svotu novca bez obzira na to što je Radislav Pavlović polagao pravo na severni deo Konavlja. Tako je na kraju nakon dugih svađa i nagađanja Konavlje pripojeno Dubrovačkoj republici i postalo njen najveći izvor hrane.
Geografija Konavala
Više informacija o članku
Konavli
pronađite na Vikipedijinim sestrinskim projektima:
Mediji na Ostavi
Definicije iz Vikirečnika
Podaci na Vikipodacima
Konavlje se prostire od sela Oboda, na oko 1.5 km od Cavtata do uske klisurice koja zatvara plodno polje na jugu i povezuje ga sa Sutorinom. Celo polje se pruža paralelno sa jadranskom obalom od koje ga deli Donja Gora, dok ga od zaleđa Balkana deli krševita Gornja Gora. Tokom srednjeg veka Konavlje je činio i primorski pojas između Donje Gore i mora.
Donja Gora
Donja Gora odvaja Konavljansko polje od jadranskog mora. Prostire se paralelno sa linijom obale u dužini od 33 km. Najviši vrh je Ilijino Brdo sa svojih 561 метар nmv., dok je ceo predeo brdovit i prekriven zelenilom.
Gornja Gora
Severoistočni kraj Konavlja i njegovu granicu prema unutrašnjosti čini krševiti planinski masiv Gornja Gora. Njen najviši vrh je Sniježnica (1234 m nmv.) sa koje se pruža pogled na:
Boku Kotorsku
Mljet
Lastovo
Dubrovnik
Cavtat
Ponornica Ljuta
Iznad sela Ljuta, podno Sniježnice, iz gole stene izvire obilni potok Ljuta. U njega se na njegovom putu ka severozapadu uliva veći broj potočića, među kojima su Dugi Potok i Kopačica. Nešto južnije od sela Oboda Ljuta ponire u kraškom terenu. Ona ponovo izbija u pećini Jazovi iz koje se uliva u Jadransko more.
tags:
Konavli monografija fotomonografija dubrovnik iliri rimljani prvi svetski rat dubrovačka republika konstantin porfirogenit istorija srba srpska država istorija srpskog naroda konavle ...