ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2009.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Novak Andesilić CRNA GORA HOMEROVA KOLEVKA

Grafo Crna Gora, Podgorica, 2009.
350 strana, tvrd povez, A4 format.

Odlično očuvana.

`Sva antička predanja ukazuju da je Homer bio besprekorni geograf. Andesilićev pokušaj da dešifruje geografiju Troje imao je temelj u Ilirima na Skadru, prije svega što istorija naučno dokazuje vezu Dardanaca i Ilira, kao što Homer u »Ilijadi«, dovodi u vezu Dardance i Ilij, grad na Skamandru.

-Istraživačka priča je duga, grad Ilij je otkriven na osnovu detalja koje je opisao Homer, gdje su presudnu ulogu odigrala dva gradska izvora za koje Homer kaže da teku u jezero Skamandro. Bili su to izvori Urelje u selu Milješ u Zetskoj ravnici, gdje se nalaze i ruševine Ilija. Izvori teku u Skadar. Ovi izvori nikada nijesu nađeni u Maloj Aziji, kao ni jezero Skamandro, pa su oni bili, i ostali, kost u grlu njemačkoj nauci, koja je branila Šlimanovu Troju.

Politika - Nedjelja, 24. avgust 2008. godine
NOVAK ANDESILIĆ VEĆ DVIJE DECENIJE BAVI SE SIMBOLIKOM I JEZIKOM TROJE

Crna Goro - Homerova kolijevko

Zašto Homer kazuje da su Troju razorili plavokosi i plavooki narodi? Da li to mogu biti Grci? Zašto Vergilije kazuje da su svi zarobljenici iz Troje odvedeni u sjevernu Italiju i Rim? Zašto Vergilije smatra da su Latini preuzeli simboliku (pismo) uništene Troje? Da li je trojansko - etrurski Napoleon izvor grčkom Apolonu? Da li je bog snage bio trojanski Jerjaklije ili - bez ijekavice - grčki Erakle? Da li su trojanska imena Jektor i Jekatorina izvor grčkoj boginji Ekati? Da li je trojansko ime Jekatorina izvor etrurskom imenu Katrin i francuskom broju ljuatre (katr) - četiri. Da li je bog sunca Napolion – sunčev podnevak - „Napolije“?

Ovim pitanjima bavi se, već drugu deceniju, istraživač Homera, Novak Andesilić, koji je iscrtao kartu Troje, na prostoru Crne Gore, na osnovu direktno opaženih pravaca – vidika bogova i indirektno opaženih pravaca – bogaza bogova, koje je Homer opjevao u stihovima `Ilijade`. Odgovori će se naći između korica knjige `Crna Gora - Homerova kolijevka“, koja bi uskoro trebalo da izađe iz štampe.

Prema riječima Andesilića, kult bogova nastao je u Crnoj Gori, a poslije razaranja Troje, u Zeti te kultove preuzeli su prije svih Etrurci, a onda i Grci.

-`Ilijada` je kompaktno djelo. Nastalo daleko prije grčke mitologije – kad je riječ bila zakon. Troja je, očigledno, imala bogatu poetsku tradiciju i nije isključivo da je grčka mitologija prepričana poezija uništene Troje i razorene kulture, poezije i jezika starih Pelazga. Ako Homer neosporno kazuje da je kult boga Sunca i njegove majke Ljeto nastao u Troji, onda se sa pravom postavlja pitanje koje je izvorno trojansko ime boga sunca: Napoleon ili Apolon? Da li su Etrurci trojansko ime Napoleon prenijeli sa Balkana na obale Tirenskog mora? Zašto Homer kazuje da je boginja Ljeto mati sunca Napoleona, tj. podnevka i broja dana u godini? Da li su Grci trojansko ime Napolion, Napolije (`na poli je` podnevak) permutovali u Apolona?

Andesilić smatra da Napolion simbolizuje podnevak, tj.podne.

-Samo ime govori „Na poli je“ – Podne je. On je osnov sunčeve orjentacije, Napolion je kartografski i kalendarski podnevak. On je osnov sunčevog hrama u Troji i centar Homerovog kalendara i Homerove kartografije sa Lovćena. Na osnovu izlaska i zalaska sunca u toku godine (Ljeta), odnosno na osnovu godišnje oscilacije sunca, Homer pravi kalendar sunčeve godine. Osnovna tačka posmatranja izlaska i zalaska sunca je veoma pristupačni vrh Lovćena (Olimpa). Osnovni pravac na osnovu kojega zapaža godišnje oscilacije sunca, odnosno uglove izlaska i zalaska sunca je podnevak Lovćen – Budva, koja se nalazila tačno na jugu Lovćena, na šumovitom brdu Spas. Tu, na prostoru grada Tebe, tačno na jugu Lovćena, Homer kazuje da se nalazio hram boga podnevka Napoliona, ocjenjuje naš sagovornik.

Činjenica je da se samo u starom slovenskom kalendaru godina naziva Ljeto, kao u Troji - kod Homera, pa Andesilić tvrdi da je Troja imala slovenski jezički korijen.

-Samo Sloveni kažu Ljeto. Grci kažu etos, a etrurci (francuzi) `ete`. Očigledno da su Latini i Grci uradili kriptografiju trojanskog jezika. Svi naši stari spisi su datirani sa terminom Ljeta gospodnjeg, po boginji Ljeto. Da bi se bolje shvatila simbolika i jezik uništene Troje, moramo se prvo zapitati šta je sačuvano, a šta je permutovano od izvornih toponima, imena i simbola tog uništavanog jezika? Recimo:

Ako Homer kazuje da bogovi na Olimpu (Alimpiju) sjede na stolovima od tri noge – tronosima, a ako samo slovenski jezici imaju brojčani prefiks „tro“ onda se treba zapitati čija je imenica tronos? Ovo se pitanje postavlja tim prije što su i prilozi nosač i noga (tronos-ač, tronog) slovenski. E sad vidite kakav je to paradoks kad slovenske (trojanske) riječi grade grčku imenicu. Prema tome, imenica tronos nije grčka, već uništenog trojanskog jezika. Inače, trojanska riječ tron je danas univerzalna imenica svih evropskih jezika.

On dovodi u vezu i kult boga snage Erakla sa Erakovićima – u Njegušima, tako što tvrdi da nije u pitanju grčki Erakle.

-Dodajte mu trojansku ijekavicu i vidjećete da je to trojanski snagator Jerjaklije. Homer u `Ilijadi` isključivo kazuje da je Olimp sveta Trojanska planina i mjesto boravišta bogova. On čak nigdje i ne sugeriše da bi to mogao biti nečiji drugi Olimp. Ovaj Olimp je imao izvorno trojansko ime, sa ijekavicom - Alimpije. Danas je to Lovćen. Ako Homer kazuje da je bog snage „Jerjaklije jaki“ (ali pazite - bez trojanske ijekavice - grč. Erakle) ubio aždaju pod Trojom, a ako naša epika kazuje da je i sveti Đorđije ubio aždaju u zelenom jezeru, pod Trojom, onda se treba zapitati odakle ovaj kultni kontinuitet upravo pod Trojom? Gdje su nastali ovi kultovi i otkuda toliki hramovi svetog Đorđija oko Skadra i Bojane.

-Sa druge strane, ako Homer kazuje da je Jerjaklije jaki imao svoje kultno mjesto na svetoj trojanskoj planini Alimpiju (gr. Olimpu), danas Lovćenu, a ako je izvjesno da je kult svetog Đorđija veoma prisutan u Erakovićima, na Njegušima, onda su na neki način crnogorska svetinja, Lovćen, selo Erakovići (Erjaklovići) i kult svetoga Đorđija, kao i kult Jerkaklija, u ovom selu u okrilju Lovćena, paralelni svjetovi sa Homerovom istinom, ističe naš sagovornik, i dodaje:

-Ako pođemo logikom da je slovenski jezik autohtoni jezik Balkana, i da je nestao sa Balkana kao i Troja, onda je izvjesno da je grčko ime Pergam, permutovano iz izvornog, ali uništenog trojanskog jezika. S obzirom da se na našem jeziku pismen čovjek naziva perjanica i perjanik, izvjesno je da se hram pismenosti u Iljin gradu nazivao Perjan. Sama činjenica da je prvo sredstvo za pisanje bilo pero od ptica: od guske ili sokola, to je izvjesno otkuda trojansko ime ovom hramu Perjan, Perjanik i Perjanica, odakle se izvode kraće imenice za sredstva za pisanje– pernica i pero.

A koliko su tumači Homerove geografije u zabludi, ne samo sa poluostrvima Imbrom i Lemnom, već i sa toponimima Imbro i Sam, danas Grbalj i Vrmac, pokazuju, prema Andesiliću, i ovi kartografski stihovi: To izusti, i Irida polećela vjetronoga/ Po sredini izmeđČ Sama i Imbreta kamenoga/Pa zaroni ona ondje u dubinu od olova/ Gdje se kopno morem pruža ko rog tovnog sČpaše vola/ Tu Tetidu ona nađe u prostranoj morskoj špilji/Međ drugama ona morskim sjedijaše u sredini. („Ilijada“ pjev. 24: stih 77).

Navedeni stihovi, kako napominje, prikazuju i kartografski i geografski ambijent. Homer je ovu paralelu predstavio sa tri tačke. Polaznom tačkom sa vrha Lovćena, dolaznom tačkom kod rta „Rog“, (danas Rt Oštro) i tačkom geometrijskog izravnjanja – granicim Vrmca i Grblja. Ovakvih geometrijskih stihova, kaže, u „Ilijadi“ je na stotine.

U knjizi `Crna Gora - Homerova kolijevka“, pored istine o Homeru, kako kaže njen autor, nudi se i obilje logičkih tj. jezičkih i znakovnih podataka i otkriva Vergilijeva istina da su Rimljani preuzeli pismo iz Troje.

Cetinje je bilo Olimpijsko naselje

Prema Homeru, kult boginje ljubavi neosporno je nastao u Troji. Stoga se, ocjenjuje Andesilić, treba zapitati koje je bilo izvorno trojansko ime ove boginje, a sve to dovodeći u vezu Afroditin cvijetni Kipur i Ćipur na Cetinju.

-Homer kazuje da se kultno mjesto boginje ljubavi nalazilo u Olimpijskom (Lovćenskom) naselju bogova - u „cvijetnom Kipuru“, blizu Olimpskih pećina, za koje Homer kazuje da su dvorane Bogova. Indikativna je činjenica da ovo mjesto u okrilju Lovćena i danas nosi Homersko, trojansko, ime – Ćipur (gr, Kipur) i da se nalazi – upravo onako kako je i Homer opisao Afroditin olimpijski Kipur - neposredno uz dvorane bogova, uz Cetinjske pećine, za koje Homer kazuje da su boravišta bogova koje je sagradio bog vještine – Evještije, Evješt (etr. Efest). Nije isključivo da je po ovom cvijetnom polju i grad Cetinje po staroj ilirskoj imenici ćet i glagolu ćetati, prvobitno imao ime Ćetinje, kaže Andesilić.

Nameće li se to onda, po logici stvari, da je Cetinje, ipak, Dolina bogova, upitali smo našeg sagovornika.

-Bilo je. Ne znam da li je više. Znate sve do izdiga Ivana Crnojevića na Cetinje i Zbjega Crnogoraca u okrilje Lovćena, Cetinjsko polje je bilo svešteno zemljište. Ono je od iskona, i prije Hrišćanstva, bilo svetilište. U vrijeme Troje, ovo je bilo Olimpijsko naselje i mjesto viteškog nadmetanja.

Otkriće rukom pisane „Ilijade“

I ruski nedjeljnik `Argumenti i fakti`, 28. marta 2001. godine, objavio je senzacionalnu vijest da je u katakombama ispod Kremlja pronađena biblioteka ruskog cara Ivana Groznog iz 16. vijeka. Biblioteka sadrži veliki broj spisa grčkih i rimskih spisatelja iz vremena helenizma, među kojima ima i unikata. Posebnu pažnju predstavlja otkriće rukom pisane „Ilijade“ „čiji autor nije Gomer već Geometar.“

Petnaest godina prije ovoga ruskog otkrića, Andesilić je iscrtao kartu Troje na osnovu stihova „Iljade“. Tu kartu je zaštitio u autorskoj agenciji bivše Jugoslavije, u Beogradu 1987. godine, i objavio je u „Galaksiji“.

-Analizom ruskog imena Gomer (za Homera) dolazi se do zaključka da je rusko ime najbliže izvoru i da je ono kraći oblik od imenica Geomjer i Geometar, kako se to vidi i na koricama „Ilijade“ iz biblioteke Ivana Groznog. Inače, imenica geometar se izvodi od naše jezičke geodetske krilatice i osmerca koji glasi: „đe je omjer jedan metar“, odnosno- đeometar. Imenica đeometar se, pored starog crnogorskog jezika, srijeće u albanskom i italijanskom jeziku. Ali je izvjesno da je ova imenica iz slovenske jezičke građe i rečenice. Inače glas `đ` je klasičan crnogorski glas i najčešće je upotrebljavan u starom crnogorskom govoru i govoru dinarskog područja. Plutarh u storiji „O Aleksandru“ (Makedonskom) kazuje da se Aleksandar prilikom planiranja Aleksandrije koristio Homerovim planom iz `Ilijade`. Inače, Aleksandar je stalno uza sebe - u zlatnoj skrinji - imao Homerov sunčev plan i ratnu orijentaciju - `Ilijadu`, zaključuje Andesilić.

R. M.

Read more: